Palme
- Ako ste tražili srpskog političara, vidi Dragan Marković Palma.
Palme (Arecaceae ili Palmae) predstavljaju porodicu monokotiledonih biljaka, cvetnica u redu jednosupnica reda Arecales. Njihov oblik rasta mogu biti penjačice, žbunje, biljke nalik na stabla i biljke bez stabljika, sve poznate kao palme. One koji imaju oblik drveća nazivaju se stabla palme.[3] Trenutno je poznat 181 rod sa oko 2.600 vrsta,[4][5][6] od kojih je većina ograničena na tropsku i suptropsku klimu. Većina palmi se odlikuje velikim, složenim, zimzelenim listovima, raspoređenim na vrhu nerazgranate stabljike. Međutim, palme pokazuju ogromnu raznolikost fizičkih karakteristika i naseljavaju skoro svaki tip staništa u svom dometu, od prašuma do pustinja.
Palme Vremenski raspon: Kasna kreda — sadašnjost | |
---|---|
![]() | |
Kokosova palma (Cocos nucifera) u Martiniku | |
Naučna klasifikacija ![]() | |
Carstvo: | Plantae |
Kladus: | Tracheophytes |
Kladus: | Angiospermae |
Kladus: | Monocotyledones |
Kladus: | Commelinids |
Red: | Arecales |
Porodica: | Arecaceae Bercht. & J.Presl, nom. cons.[1] |
Tipski rod | |
Areca | |
Potporodice | |
| |
Diverzitet | |
Preko 2600 vrsta u oko 202 roda | |
Sinonimi | |
|
Rasprostranjenost
Rastu samoniklo većinom u tropskim i suptropskim krajevima. U Evropi samoniklo rastu dve vrste palmi. U zapadnom Sredozemlju raste mala žumara (Chamaerops humilis),[7] dok na Kritu i sporadično duž jugozapadne obale Turske raste endemska vrsta kritska datula (lat. Phoenix theophrasti, eng. Cretan date palm).[8]
Izgled
Palme su drvolike (ponekada i žbunolike), često vrlo visoke biljke, najčešće nerazgranatog, stepenastog debla. Svi listovi su skupljeni u veliki pupoljak na vrhu stabla, gde obrazuju čuperastu krošnju. Stabla su prekrivena većim ili manjim lisnim ožiljcima.[4] Neke azijske vrste imaju tanko, elastično stablo i rastu kao puzavice.[9]
Listovi su krupni, spiralno raspoređeni, lepezasto ili perasto deljeni.[4][9]
Mnogobrojni cvetovi su skupljeni u krupne cvasti koje najčešće izbijaju iz pazuha listova. U početku su zaodenute naročitim pripercima, nalik velikom listu (spatha). Priperci su zeleni, veoma retko u nekoj drugoj boji. Cvetovi su najčešće jednopolni, ponekad i dvopolni, a biljke su nekada dvodome.[4] Oprašivanje se vrši vetrom (anemogamija) i uz pomoć insekata (entomogamija).[9]
Spisak izabranih rodova
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d4/Transplanting_mature_palm_trees_01.jpg/250px-Transplanting_mature_palm_trees_01.jpg)
- Areca
- Bactris
- Bismarckia
- Borassus
- Calamus
- Chamaerops - mala žumara ili Mediteranska lepezasta palma (Chamaerops humilis)
- Cocos - Kokosova palma (Cocos nucifera)
- Copernicia
- Elaeis
- Euterpe (palma)
- Jubaea
- Metroxylon
- Phoenix - Датула или Urmina palma (Phoenix dactylifera) i Feniks palma (Phoenix canariensis)
- Raphia
- Roystonea
- Sabal
- Salacca
- Trachycarpus
- Washingtonia - Vašingtonija (Washingtonia filifera)[10]
Crveni palmin surlaš
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b8/Palm_damages_-_low_winter_temperatures.jpg/250px-Palm_damages_-_low_winter_temperatures.jpg)
Jedna od najopasnijih bolesti koja poslednjih decenija napada palme je crveni palmin surlaš (Rhynchophorus ferrugineus), vrsta insekta iz porodice surlaša (Curculionidae), takođe poznat i kao azijski palmin žižak. Larve crvenog palminog surlaša u deblu palme mogu da kopaju rupe dugačke i do 1 m, što dovodi do slabljenja biljke domaćina i na kraju do njenog uginuća. Zbog toga se ovaj insekt smatra glavnom štetočinom u plantažama palmi, uključujući kokosove palme, urmine palme i palme iz kojih se dobija palmino ulje.[11]
Crveni palmin surlaš napada 19 vrsta palmi širom sveta. Iako je prvi put primećen na kokosovim palmama u Jugoistočnoj Aziji, svoje uporište našao je, u protekle dve decenije, na urminoj palmi u više zemalja Bliskog Istoka, a zatim se proširio na Afriku i Evropu.[12] Prenošenje zaraze potpomognuto je unošenjem inficiranog sadnog materijala iz zaraženih u nezaražena područja.[13] U oblasti Mediterana crveni palmin surlaš nanosi ozbiljne štete feniks palmama (Phoenix canariensis). Trenutno, zaraza je prijavljena u oko 15% svih zemalja proizvođača kokosa u sveti svetske kokos zemljama u razvoju i u skoro 50% zemalja u kojima se uzgaja urmina palma.[14]
Više o ovoj temi pročitajte u originalnom tekstu Crveni palmin surlaš.
Upotreba
Kada je reč o značaju za život ljudi, može se reći da su samo žitarice (i to ne svuda!) ispred palmi. U nekim tropskim predelima stanovništvo može živeti gotovo isključivo od njihovih produkata. Mnoge vrste imaju veliki ekonomski i tehnički značaj. Najpoznatija je svakako urmina palma ili datula. Veliku korist pruža i kokosova palma, najpoznatija po plodovima - kokosovim orasima koji mogu biti teški i do 15 kg. Osim jestive unutrašnjosti (endosperma) ploda, koja služi i za dobijanje ulja, ljuska se upotrebljava za strugarske radove, a iz vlaknastog mezokarpa se dobijaju kokosova vlakna.[4] Indijska vrsta Daemonorops draco daje tzv. zmajevu krv (Resina draconis), koja se primjenjuje u proizvodnji lakova. Brazilska vrsta Copernicia cerifera daje karnauba-vosak, a kao zamena može poslužiti i vosak vrste Ceroxylon andicola. Tvrde koštice mnogih vrsta daju tzv. „biljnu slonova kost”. Azijska vrsta Borassus flabelliformis upotrebljava se za dobijanje palminih vlakana, šećera, skroba sago i palminog vina. Od madagaskarske palme Raphia ruffia i srodnih vrsta izrađuju se rafijina vlakna. Metroxylon rumphii i M. laeve sa Sundskih i Molučkih ostrva daju indijski sago, koji služi za ishranu i u tekstilnoj industriji. Iz plodova palme Elaeis quineensis dobija se jestivo ulje, i td.[9]
- Plodovi palme Borassus flabellifer, jedne od vrsta od kojih se dobija šećer
- Vlakna rafije, dobijena od vrste Raphia ruffia
- Ratnička oprema izrađena od kokosovih vlakana (Gilbertova ostrva, kraj 19. veka)
Upotreba u ozelenjavanju
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/30/Tivat_-_Porto_Montenegro.jpg/250px-Tivat_-_Porto_Montenegro.jpg)
Zbog svoje lepote i dekorativnosti palme se često sade kao ukrasno drveće u parkovima i vrtovima u područjima s toplom klimom, gde mogu prezimljavati na otvorenom. Posebno su atraktivne i rado se koriste za drvorede i aleje. U hladnijim krajevima koriste se za ozelenjavanje enterijera,[4] ili se uzgajaju u posudama i preko zime čuvaju u staklenicima.[9]
Tradicija i mitologija
Palme su od pradavnih vremena cijenjene kao ukras, zaklon i okrjepljujuća hrana. U poeziji su simbol savršenstva, lepote, sklada i mudrosti, pa se često i drvo života često prikazuje u obliku palme. Zbog svoje lepote i pravilnosti palmin list je čest ornamentalni ukras u umetnosti Vavilona, starog Egipta, Palestine, Krita... U helenističko doba palma je bila simbol radosti, slavlja i pobede. Kod Grka i Rimljana vojskovođe su pozdravljane palminim granama, kojima je bila izvezena i njegova svečana odeća (toga i tunika). Prema Jevanđelju, narod je palminim granama pozdravio Isusa pri njegovu ulasku u Jerusalim. Kao uspomena na taj događaj tokom liturgije na Cvetnu nedelju nose se palmine grančice. U hrišćanskoj ikonografiji palma je simbol pobede mučenika nad smrću.[9]
- Palmeta, lepezast ukrasni motiv sastavljen od stilizovanih listova palme. Upotrebljava se kao pojedinačni motiv ili kao element friza.[9]
- Hristov ulazak u Jerusalim, Meister der Palastkapelle, mozaik
- Ilustracije rimskih toga
Vidi još
Izvori
Literatura
Spoljašnje veze
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/df/Wikispecies-logo.svg/34px-Wikispecies-logo.svg.png)
- Berberović, Milica. „Priča o palmama”. Приступљено 9. 6. 2016.
- Hrvatska udruga ljubitelja palmi- pristupljeno 9. 6. 2016.
- „Palmweb - Palms of the World Online”. palmweb.org. Palmweb. Приступљено 20. 6. 2016.
- Palm Trees, Small Palms, Cycads, Bromeliads & Tropical Plants (језик: енглески) - pristupljeno 9. 6. 2016.
- Kew Botanic Garden Palm Genera list (језик: енглески) - pristupljeno 9. 6. 2016.
- Palm & Cycad Societies of Florida, Inc. (PACSOF) (језик: енглески) - pristupljeno 9. 6. 2016.