Čajevke
Čajevke (Theaceae), biljna porodica drveća i grmlja iz reda vresolikih koja je ime dobila ime po rodu Thea kojem danas ne pripada ni jedna priznata vrsta. U petnaest rodova postoji 370 priznatih vrsta[2], koje su rasprostranjene pretežno po jugoistočnoj Aziji i Maleziji. Tri roda ove porodice raširene su po jugoistoku Sjedinjenih država, Franklinia (tamošnji endem), Gordonia i Stewartia. Family Ternstroemiaceae je uvrštena u Theaceae;[3][4] mada, APG III sistem iz 2009 klasifikuje taj rodu u Pentaphylacaceae.[5]
| Čajevke | |
|---|---|
 | |
 | |
| Camellia sinensis, biljka iz koje se pravi poznati kineski čaj | |
Naučna klasifikacija  | |
| Carstvo: | Plantae |
| Kladus: | Tracheophytes |
| Kladus: | Angiospermae |
| Kladus: | Eudicotidae |
| Kladus: | Asterids |
| Red: | Ericales |
| Porodica: | Theaceae D. Don |
| Rodovi | |
Vidi tekst | |
| Sinonimi | |
Camelliaceae[1] | |
Poznati kineski čaj priprema se iz zimzelenih listova grma vrste Camellia sinensis, dok se takođe poznati indijski čaj priprema od njegove podvrste Camellia sinensis var. assamica, i tamo ga poznaju pod imenom cha ili chai. Camellia sinensis var. sinensis je sinonim za C. sinensis od koga se proizvodi kineski čaj.
Porodične osobine
Biljke ove porodice karakterišu jednostavni listovi koji su naizmenično spiralni do distihi, nazubljeni i obično sjajni. Većina rodova ima zimzeleno lišće, ali Stewartia i Franklinia su listopadne. Nazubljene ivice su generalno povezane sa karakterističnim zubom lista teoida, koji je krunisan žlezdastim, listopadnim vrhom.[6] Cvetovi u ovoj porodici su obično ružičasti ili beli, veliki i upadljivi, često sa jakim mirisom.[7] Čašica se sastoji od pet ili više manjih čašica, koje su često zadržane u plodonosnoj fazi, a venčić je peterostruk, retko brojan. Biljke u Theaceae su multistaminate, obično sa 20-100+ prašnika, slobodnih ili priraslih bazi venčića, a takođe su karakteristične zbog prisustva pseudopolena. Pseudopolen se proizvodi iz vezivnih ćelija i ima rebrasta ili kružna zadebljanja. Jajnik je često dlakav i postepeno se sužava u žig, koji može biti razgranat ili rascepljen. Plodišta su obično suprotna od latica, ili sepala u slučaju kamelije. Plodovi su lokulicidne kapsule, neispadljivi plodovi bobičastog oblika ili ponekad nalik na jabuke. Seme je malo i ponekad krilato, ili u nekim rodovima prekriveno mesnatim tkivom ili beskrilno i golo.[4][6]
Rodovi
Prema podacima iz marta 2017. godine, Websajt o filogeniji angiosperma prihvata sledeće rodove:[8]
- Apterosperma Hung T.Chang[9]
- Archboldiodendron Kobuski
- Balthasaria Verdc.
- Camellia L.[10][11]
- Euryodendron Hung T.Chang
- Franklinia W.Bartram ex Marshall[12][13]
- Gordonia Ellis
- Polyspora Sweet
- Pyrenaria Blume
- Schima Reinw. ex Blume
- Stewartia L.
Fosilni rodovi
- Andrewsiocarpon P.J. Grote & D.L. Dilcher, 1989 †
- Gordoniopsis P.J. Grote & D.L. Dilcher, 1992 †
- Hordwellia M.E.J. Chandler, 1960 †
- Palaeoschima E. Knobloch & D.H. Mai, 1984 †
- Paraternstroemia L.J. Hickey, 1977 †
- Schimoxylon K. Kramer, 1974 †
- Sladenioxylon B. Giraud, R. Bussert & E. Schrank, 1992 †
Distribucija
Članovi porodice se nalaze u jugoistočnoj Aziji i Maleziji, tropskoj Južnoj Americi i jugoistočnim Sjedinjenim Državama. Tri roda (Franklinia, Gordonia i Stewartia) imaju vrste koje potiču iz jugoistočnih Sjedinjenih Država, pri čemu je Franklinia tamo endemska, a prema nekim tumačenjima, i Gordonia sa azijskim vrstama koje su ranije bile uključene u taj rod premeštenim su u Polyspora.[14]
Biohemija
Unutar porodice Theaceae postoji karakteristična hemija. Ponekad su pojedinačni kristali kalcijum oksalata prisutni u biljkama Theaceous. Elaginska kiselina i uobičajeni polifenoli uključujući flavonole, flavone i proantocijanine su široko rasprostranjeni u porodici. Galna kiselina i katehini se javljaju samo u sekti Camellia, TeaThea (C. sinensis, C. taliensis i C. irrawadiensis). Kofein i njegovi prekursori teobromin i teofilin nalaze se samo u sekti Thea i ne nalaze se u drugim vrstama Camellia ili drugih Theaceae. Sadržaj kofeina u žbunu čaja čini 2,5-4% suve težine lista, a ovaj visok sadržaj katehina i kofeina u čajnom grmu rezultat je veštačke selekcije ljudi za ove karakteristike. Triterpeni i njihovi glikozidi (saponini) se široko nalaze u celoj porodici u semenu, lišću, drvetu i kori. Poznato je da biljke u ovoj porodici akumuliraju aluminijum i fluor.[4]
Ekonomski značaj
Najpoznatiji rod je Camellia, koji uključuje biljku čiji se listovi koriste za proizvodnju čaja (Camellia sinensis). U delovima Azije, druge vrste se koriste kao piće, uključujući'C. taliensis, C. grandibractiata, C. kwangsiensis, C. gymnogyna, C. crassicolumna, C. tachangensis, C. ptilophylla, i C. irrawadiensis.[15] Nekoliko vrsta se široko uzgaja kao ukrasno bilje zbog svog cveća i lepog lišća.
Galerija slika
Neidentifikovana vrsta iz eocena, prethodno pripisana rodu Gordonia
Schima superba
Gordonia obtusa
Stewartia serrata
Franklinia alatamaha
Camellia sinensis
.jpg)
