Zamorci

Zamorci (lat. Cavia), su rod glodavaca iz porodice prasenaca (Caviidae), porijeklom iz Južne Amerike. Ima sveukupno devet vrsta, ali je najpoznatija Cavia porcellus, domaći zamorčić[1]

zamorčić
Cavia porcellus
Naučna klasifikacija
Carstvo:Animalia
Koljeno:Chordata
Razred:Mammalia
Red:Rodentia
Podred:Hystricomorpha
Porodica:Caviidae
Rod:Cavia
Cavia porcellus

Povijest

U engleskom jeziku poznat kao gvinejsko prase (engl. guinea pig), kavija ili savija (engl. cavy, od port. çavia: oboružani bodljaš), ova životinja potječe od pretka Cavia cutleri, koji još obitava u Južnoj Americi. Zamorčiće su držali Inke više ili manje kao kućne ljubimce (točnije, za jelo) davno prije dolaska Europljana. Osvajanjem u 16. stoljeću španjolski konkvistadori su ih pronašli kako slobodno trče po kućama ljudi i prevezli su ih u europske krajeve, no zamorčići su i dalje zadržali svoju ulogu kao hrana.[2]. Ponekad se glasaju kao svinje, i zbog toga neki ljudi ih nazivaju morskim prascima. Danas su zamorčići jedno od najomiljenijih dječjih kućnih ljubimaca širom svijeta.

Vrste

  • Cavia anolaimae - podrijetlom iz Kolumbije
  • Cavia aperea – brazilski zamorac, raširen istočno od Anda
  • Cavia fulgida – iz istočnog Brazila
  • Cavia guianae (često smatran sinonimom C. porcellusa) - Venezuela, Guajana, Brazil
  • Cavia intermedia iz brazilske države, Santa Catarina
  • Cavia magna – raširena u Urugvaj, jugoistočni Brazil
  • Cavia nana (smatra se sinonimom C. tschudii)
  • Cavia porcellus – domaći zamorčić, najraširenija vrsta
  • Cavia tschudii – planinski zamorac, Peru, Čile i sjeverozapadna Argentina

Razmnožavanje

Ženka zamorčića nosi u prosjeku 2 mjeseca, a dužina graviditeta ovisi o broju mladunaca, jer što je više mladunaca ženka će se prije okotiti. Mladi na svijet dolaze u naprednijoj fazi od drugih vrsta glodavaca. Kote se s dlakom, otvorenim očima, stalnim a ne mliječnim zubima, i već su nakon 2 dana sposobni uzimati čvrstu hranu, ali je ipak potrebno da neko vrijeme (20 - 30-ak dana) provedu s majkom zbog stjecanja imuniteta preko mlijeka. Ženka može imati 3 legla godišnje, a spolno je zrela s mjesec dana, dok je mužjak spolno zreo s 2-3 mjeseca. Mužjaka nije potrebno odvajati od ženke poslije parenja, ni poslije okota, jer kod njih nije izražena pojava kanibalizma kao kod drugih glodavaca.

Izvori

Wikivrste imaju podatke o: