Zagrebačka katedrala
Zagrebačka katedrala punim nazivom Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava je neogotička bazilika u Zagrebu, smještena je na Kaptolu. Bila je posvećena prvome mađarskom kralju Stjepanu. [1] [2] Zagrebačka katedrala je najveća hrvatska sakralna građevina, duga 77 m, široka 48,2 m, visoka 108 m, a u njezinu unutrašnjost površine od 1617 m² može stati 5000 ljudi.[3]
 | |
|---|---|
| Lokacija | Zagreb, Hrvatska |
| Koordinate | 45°48′52″N 15°58′47″E / 45.81444°N 15.97972°E |
| Arhitekt | Hermann Bollé (Friedrich von Schmidt) |
| Godine izgradnje | 1880. - 1906. |
| Renoviran | 1990. - 1997. |
| Religija | Katoličanstvo |
| Patron | Sveta Marija |
| Arhitektonski stil | neogotika |
| Materijal | cigla, kamen |
| Dimenzije | 77 x 48,20 x 108 m |
Historija crkve
Pretpostavlja se da je na mjestu današnje katedrale, stajala mala crkvica sagrađena negdje između 9. i 11. vijek, čija se daljnja sudbina ne zna. Ono što se pouzdano zna, je da se ubrzo nakon osnivanja Zagrebačke biskupije (oko 1094.) počelo se s gradnjom veće romaničke crkve, ali kako se gradnja oduljila (trajala je do 1217.) građevina je dobila i gotička obilježja.
Za provale Tatara 1242.[4] teško je oštećena, pa ju je biskup Timotej (1263. – 1287.) počeo temeljito restaurirati u gotičkom stilu.[4] Obnova je nastavljena i kroz 14. i 15. vijek, a u 16. vijeku je i utvrđena zidinama i kulama, da bi svoj konačni izgled dobila u 17. vijeku kad je uz nju izgrađen masivni renesansni zvonik.[4]
Više put je stradala od požara, ali je njen definitivni kraj bio veliki potres 1880.[4] kad je zaključeno da joj je statika toliko narušena da ju je bolje srušiti i podići novu građevinu na njezinom mjestu.
Nacrti za izgradnju nove katedrale naručeni su kod bečkog eksperta za neogotiku Friedricha von Schmidta. On ih je napravio, ali kako nije mogao doći u Zagreb, poslao je svog mladog asistenta Hermanna Bolléa. koji je od 1880. do 1906. podigao građevinu, temeljno izmjenivši projekt Schmidta, tako da je današnja trobrodna katedrala sa dva vitka tornja i visokim krovištem, zapravo njegovo djelo.
Temeljito je preuređen i enterijer bazilike, izbačeni su stari barokni oltari i podignuti novi, umjesto starih grobnica biskupa i plemstva sagrađena je nova grobnica iza glavnog oltara. U njoj su sahranjeni; Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan, nakon što su njihovi posmrtni ostatci preneseni 1919. iz Bečkog Novog Mjesta. Tu su i grobnice posljednja tri zagrebačka nadbiskupa: Alojzija Stepinca, Franje Šepera i Franje Kuharića.[4]
Više galerije tornja su bile zatvorene 1938. zbog nekoliko samoubojstava.[5]
Orgulje
Njemačka tvrtka E.F. Walcker je izgradila orgulje zagrebačke katedrale 1855. godine s 52 registra. Tada glazbalo je imalo tri manuala s pedalom. Nakon nekoliko pregrađivanja orgulje danas imaju 78 registra na četiri manuala s dispozicijom (2005. g.)[6]:
|
|
|
|
| |||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
Spojnice:
I/P, II/P, III/P, IV/P,
Super I/P, Super II/P, Super III/P, Super IV/P,
II/I, III/I, IV/I, Sub I, Sub II/I, Sub III/I, Sub IV/I,
Super I, Super II/I, Super III/I, Super IV/I,
III/II, IV/II, Sub III/I, Sub IV/II, Super IV/II,
IV/III, Sub IV/III, Super IV/III
999-struki generalni slagar, dvostruki razdijeljeni slagar, sekvencer naprijed i nazad, automatični pedal, Crescendo, način isključenih generalnih jezičnih registra, način isključenog ručnog registranja, način pojedinačno isključenih jezičnih registra, Tutti, Pleno, Schweller III, Schweller IV.
Pneumatični sustav s čunjima uz elektropneumatično upravljanje trakture.
