Sarkozin
Sarkozin (N-metilglicin) je intermedijer i nusproizvod u sintezi i degradaciji glicina. Sarcozin se metaboliše do glicina enzimom sarkozin dehidrogenaza, kod glicin-N-metil transferaza generariše sarkozin iz glicina. Sarkozin je prirodna aminokiselina prisutna u mišićnim i drugim telesnim tkivima. U laboratoriji se može sintetisati iz hlorosirćetne kiseline i metilamina. Sarkozin ima sladak ukus i rastvara se u vodi. On se koristi u proizvodnji biorazgradivih surfaktanata i pasti za zube, i za niz drugih oblika primena.
Sarkozin | |||
---|---|---|---|
![]() | |||
IUPAC ime |
| ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 107-97-1 ![]() | ||
PubChem[2][3] | 1088 | ||
ChemSpider[4] | 1057 ![]() | ||
UNII | Z711V88R5F ![]() | ||
EINECS broj | |||
KEGG[5] | |||
ChEBI | 15611 | ||
ChEMBL[6] | CHEMBL304383 ![]() | ||
Bajlštajn | 1699442 | ||
Gmelin Referenca | 2018 | ||
3DMet | B01190 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 Slika 2 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | C3H7NO2 | ||
Molarna masa | 89.09 g mol−1 | ||
Agregatno stanje | Beli kristali | ||
Miris | Bez mirisa | ||
Rastvorljivost u vodi | 89,09 g L−1 (na 20 °C) | ||
log P | 0,599 | ||
pKa | 2,36 | ||
Baznost (pKb) | 11,64 | ||
λmax | 260 nm | ||
Apsorbancija | 0,05 | ||
Termohemija | |||
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfH | −513,50 – 512.98 kJ mol−1 | ||
Std entalpija sagorevanja ΔcH | −1667,84 – 1667.54 kJ mol−1 | ||
Specifični toplotni kapacitet, C | 128,9 J K−1 mol−1 | ||
Srodna jedinjenja | |||
Srodna alkanoinske kiseline | |||
Srodna jedinjenja | Dimetilacetamid | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Sarkozin je sveptisutan u biološkim materijalima i u hrani poput žumanceta, ćuretine, šunke, povrća, mahuna, etc. Sarkozin se formira iz holina unesenog hranom i metabolizmom metionina. On se brzo razlaže do glicina. Koncentracija sarkozina u krvnom serum prosečne osobe je 1,59 ± 1,08 nM.[7]