o-Krezol
Prijeđi na navigacijuPrijeđi na pretragu
o-Krezol | |||
---|---|---|---|
Naziv po klasifikaciji | 2-Metilfenol[1] | ||
Drugi nazivi | 2-Hidroksitoluen | ||
Identifikacija | |||
CAS registarski broj | 95-48-7 | ||
PubChem[2][3] | 335 | ||
ChemSpider[4] | 13835772 | ||
UNII | YW84DH5I7U | ||
EINECS broj | |||
UN broj | 2076, 3455 | ||
KEGG[5] | |||
MeSH | |||
ChEBI | 28054 | ||
ChEMBL[6] | CHEMBL46931 | ||
RTECS registarski broj toksičnosti | GO6300000 | ||
Bajlštajn | 506917 | ||
Gmelin Referenca | 101619 | ||
3DMet | B00313 | ||
Jmol-3D slike | Slika 1 | ||
| |||
| |||
Svojstva | |||
Molekulska formula | C7H8O | ||
Molarna masa | 108.14 g mol−1 | ||
Agregatno stanje | Bezbojni kristali | ||
Gustina | 1,0465 g cm-3 | ||
Tačka topljenja | 31 °C, 304 K, 88 °F | ||
Tačka ključanja | 191 °C, 464 K, 376 °F | ||
Rastvorljivost u vodi | 31 g dm-3 (na 40 °C) | ||
Rastvorljivost u etanol | meša se (na 30 °C) | ||
Rastvorljivost u dietil etar | Meša se (na 30 °C) | ||
log P | 1.962 | ||
Napon pare | 40 Pa (na 20 °C) | ||
pKa | 10,316 | ||
Baznost (pKb) | 3,681 | ||
Indeks prelamanja (nD) | 1,5353 | ||
Viskoznost | 35,06 cP (na 45 °C) | ||
Termohemija | |||
Standardna entalpija stvaranja jedinjenja ΔfH | -204,3 kJ mol-1 | ||
Std entalpija sagorevanja ΔcH | -3,6936 MJ mol-1 | ||
Standardna molarna entropija S | 165,44 J K-1 mol-1 | ||
Specifični toplotni kapacitet, C | 154,56 J K-1 mol-1 | ||
Opasnost | |||
Podaci o bezbednosti prilikom rukovanja (MSDS) | External MSDS | ||
EU-klasifikacija | T C | ||
EU-indeks | 604-004-00-9 | ||
NFPA 704 | |||
R-oznake | R24/25, R34 | ||
S-oznake | (S1/2), S36/37/39, S45 | ||
Tačka paljenja | 81 °C | ||
Tačka spontanog paljenja | 598.9 °C | ||
Srodna jedinjenja | |||
Srodna materije | m-krezol, p-krezol, fenol | ||
Ukoliko nije drugačije napomenuto, podaci se odnose na standardno stanje (25 °C, 100 kPa) materijala | |||
Infobox references |
Orto-krezol (2-metilfenol) je fenol sa formulom (CH3)C6H4(OH).[7][8]
On je izomer p-krezola, m-krezola i anizola. Krezoli su široko rasprostranjeni u prirodi. Njihova tačka topljenja je blizo sobne temperature. Poput drugih tipova fenola, oni se sporo oksiduju pri dugotrajnom izlaganju vazduhu. Nečistoće često daju krezolima žućkastu boju.