Masakr u Senigalliji
Masakr u Senigaliji (ital. Strage di Senigallia) je naziv kojim se u italijanskoj istoriografiji opisuje čistka koju je krajem 1502. godine proveo Čezare Bordžija, zapovednik papinske vojske te tako likvidirao zaveru koju su bili skovali njegovi potčinjeni.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1f/Plaque_Senigallia_Vitellozzo_Vitelli_et_Oliverotto_da_Fermo.jpg/220px-Plaque_Senigallia_Vitellozzo_Vitelli_et_Oliverotto_da_Fermo.jpg)
Do nje je došlo kada su Senigaliju na Jadranu. Grad se predao, ali je guverner izjavio da će se predati samo Čezaru Bordžiji lično. Nakon što je Čezare stigao u Senigaliju, on je vrlo srdačno pozdravio zaverenike. To su bili Viteloco Viteli, Paolo i Frančesko Orsini i Oliveroto. Poziva ih da se sa njim sastanu u guvernerovoj palati. Kada su došli, Čezare naređuje njihovo hapšenje. Iste noći, 31. decembra 1502, naredio je da se Viteli i Oliveroto zadave. Paolo i Frančesko Orsini su zadržani u tamnici sve do 18. januara 1503, kada su pogubljeni i oni.
Paolo Đovio, biskup i letopisac je ovo pogubljenje četvorice nazvao najlepšom majstorijom (belissimo inaganno).
Luj XII je rekao da je ovo podvig dostojan slavnih dana Rima.