Kašalj

Ako ste tražili mesto u Srbiji, pogledajte Kašalj (Novi Pazar).

Kašalj (lat. tussis) je iznenadan i često ponavljajući refleks koji pomaže, da se izbace štetne izlučevine, sekret, iritansi, strane čestice i mikrobi. Kašalj se sastoji od tri faze: udisanja, izdisanja i automatskog otpuštanja zraka iz pluća, obično popraćenog prepoznatljivim zvukom.[1]Kašalj je često automatski, bez volje čovjeka, a moguće je kašljati i namjerno.

Kašalj
Dečak kašlje usled pertusisa (magarećeg kašlja).
Klasifikacija i eksterni resursi
ICD-10R05
ICD-9786.2
MedlinePlus003072
eMedicineENT/1048560

Često kašalj ukazuje na prisutnost bolesti. Mnogi virusi i bakterije šire se putem kašlja. Stoga prilikom kašljanja, treba staviti ruku na usta i redovito prati ruke.

Kašalj obično proizlazi iz smetnji dišnog sustava, a može ga potaknuti i gušenje, pušenje, zagađenost zraka, astma, reakcija na kapanje nosa, kronični bronhitis, zatajenje srca i lijekovi kao što su ACE inhibitori.

Liječenje kašlja provodi se nakon pregleda liječnika i utvrđivanja postojećeg stanja. Kašalj nije uvijek jednako opasan. Lijekovi protiv kašlja obično su u obliku sirupa.

Kašalj može biti posljedica infekcije dišnih putova kao što su: prehlada, upala pluća, hripavac ili tuberkuloza. U velikoj većini slučajeva razlog akutnog kašlja, tj. kašlja kraćeg od 3 tjedna, su prehlade.[2] Tuberkuloza se rijetko javlja.

Kašalj može biti klasificiran po trajanju, karakteru i vremenu.[3] Trajanje može biti akutno (iznenadna pojava) ako je prisutno manje od tri tjedna, subakutno ako je prisutno između tri i osam tjedana, i kronično kada traje dulje od osam tjedana. Kašalj može biti suh ili produktivan, ovisno da li postoji ispljuvak. Može se javljati samo noću, samo danju ili i danju i noću.

Izvori