Goslar
Goslar je povijesni grad u Donjoj Saskoj u Njemačkoj. On je administrativno središte okruga Goslar, a nalazi se na sjeverozapadnoj padini planine Harz. Goslar je staro rudarsko središte s rudnim ležištem u obližnjem Rammelsbergu) olovo, cink, bakar, srebro, zlato) koji su se iskorištavali od 968. do zatvaranja 1988. god. Grad je industrijsko (kemijska, kovinska, tekstilna i elektrotehnička industrija), kulturno i turističko središte s mnogim znamenitostima. Stari dio grada i rudnici Rammelsberga su UNESCO-va svjetska baština.
| Goslar Goslar | |
|---|---|
| |
 Grb | |
| Osnovni podaci | |
| Država |  Njemačka |
| Gradonačelnik | Henning Binnewies (SPD) |
| Savezna država | Donja Saksonija |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | 41.785[1] |
| Gustina stanovništva | 451 st./km² |
| Geografija | |
| Koordinate | 51°54′26″N 10°25′48″E / 51.90722°N 10.43°E |
| Vremenska zona | UTC+1, ljeti UTC+2 |
| Nadmorska visina | 255 m |
| Površina | 92,6 km² |
  Goslar Goslar (Njemačke) | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski kod | 38640 |
| Pozivni broj | 05321,05325 |
| Registarska oznaka | GS |
| Web-stranica | www.goslar.de |
Povijest
Salijski car Henrik I. osnovao je grad 922. god. nakon što su otkrivena ležišta srebra u obližnjem Rammelsbergu. Članom Hanze postaje u 13. st., a zahvaljujući bogatstvu iz rudnika srebra, grad je postao slobodnim gradom Svetog Rimskog Carstva od 1290. god.Srednjovjekovni carski dvorac (Kaiserpfalz) je izgrađen oko 1040. god. i odmah je postao ljetnom rezidencijom careva, osobito Henrika III. koji ju je posjetio oko dvadesetak puta, te je i sahranjen u gradu Goslaru. Tada je izgrađena i srednjovjekovna katedrala od koje je ostao samo trijem u izvornom obliku. U 16. st. Goslar dobiva gradsku vijećnicu u kojoj je danas muzej rudarstva.
U zimu 1798. god., najhladnijoj u tom stoljeću, mladi engleski pjesnik William Wordsworth je u Goslaru započeo pisati svoju autobiografsku poemu Preludij (Razvoj pjesnikova uma). Goslar je pripojen Pruskoj 1802. god., a poslije se nalazi pod Vestfalijom (1807.-1814.), Pruskom (1814.-1815.), Hannoverom (1815.-1866.) i ponovno pod Pruskom (od 1866.).
Znamenitosti
| Rudnici Rammelsberga, povijesni grad Goslar i vodovodni sustav Gornji Hartz | |
|---|---|
 Svjetska baština – UNESCO | |
 | |
| Njemačka | |
| Registriran: | 1992. (16. zasjedanje) |
| Vrsta: | Kulturno i prirodno dobro |
| Mjerilo: | i, iv |
| Ugroženost: | no |
| Referenca: | UNESCO |
Stari dio grada Goslara je od 1992. god. upisan na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Tu se nalaze:
- Carski dvorac iz oko 1040. god.; jedna od najstarijih svjetovnih zgrada u Njemačkoj. Obnovljen od 1867.-1879. god.
- Ostaci srednjovjekovnih gradskih zidina s tornjevima iz 16. st.
- Široka vrata (Breites Tor)
- Vijećnica iz 12. st.
- Kuće iz 13.-16. st.
- Romaničke i barokne crkve (Neuwerkirche, Frankenbergkirche, i dr.)
U gradu se nalaze i brojni muzeji, i to prirodnih znanosti, umjetnosti, kulturne povijesti (u kojem se čuva zbirka zakona Goslarski statuti iz 14. st.), te lova i šumarstva.
Toranj Zwinger u kojemu je danas restoran i muzej srednjovjekovlja 
Hotel Kaisersworth (bivša zgrada zlatarskog ceha iz 1494. god.) 1885. god. 
Gotička gradska vijećnica (Rathaus) 
Carski dvorac (Kaiserpfalz) 
protestantska crkva sv. Petra i Pavla (Frankenbergerkirche)
.jpg)
Reference
Literatura
Vidi još
Vanjske veze
 | U Wikimedijinoj ostavi ima još materijala vezanih za: Goslar |
- Službene stranice grada (de) (en)
- Goslar na UNESCOvim stranicama Arhivirano 2006-09-09 na Wayback Machine-u