Fezan

Fezan (arapski: زان, / Fizzān‎) antička "Phazania" je historijska regija Sjeverne Afrike i do 1963. jedna od tri provincije Ujedinjene Kraljevine Libije.[1]

Fezan
زان,
Karta tradicionalnih libijskih regija
Karta tradicionalnih libijskih regija
Karta tradicionalnih libijskih regija
Država Libija

Geografske karakteristike

Fezan je dio saharske pustinje a danas regija na jugozapadu Libije.[1]To je stjenovita visoravan nadmorske visine između 400 - 500 metara, ispresjecana teško prohodnim pješčanim depresijama.[2]

Fezan ima površinu veliku 550 000 km², u kojoj živi nekih 200 000 stanovnika.[2]Stanovnici su uglavnom arapskog porijekla, miješani sa Berberima i afričkim Negroidima.[2]Po oazama živi 2/3 stanovnika, a 1/3 koja živi izvan njih bavi se nomadskim stočarstvom.[2] Najgušće su naseljene oaze u centru i po jugu, ponajviše u okruzima Murzuk i Sabha.[1]

Ruine antičkog grada Garama

Klima u Fezanu je ekstremna, karakteristična po vrlo vrućim ljetima i hladnim zimama. Kiše su rijetke i sporadične, na sjeveru nešto obilnije nego na jugu.[1]

Privreda

Fezan je poznat po velikoj proizvodnji datulja, na preko milijun stabala koja rastu na nekoliko stotina hiljada hektara razbacanih po oazama. Pored datulja uzgaja se povrće, voće i žitarice. U Okrugu Murzuk se nalazi veliko naftno polje, a natrijum karbonat se proizvodi po okruzima Murzuk i Sabha.[1]

Historija

Grčki historičar Herodot spominje Fezan kao jednu od zemalja Garamanta. Rimljani su pokorili Garamante u 19. pne. i anektirali taj kraj u svoj Imperij pod imenom Phazania.[1] Arapi su zauzeli Fezan 666. i islamizirali ga. Nakon tog Fezanom vladaju razne arapske dinastije, sve do 1842. kad su ga zauzele osmanske trupe pa je i on odtad dio Osmanskog Carstva.[1]

Sredinom 19. vijeka po Fezanu su se razmilili Sanusidski emisari i osnovali brojne lože, pa jedno vrijeme njihov utjecaj bio dominantan na religijski život. Za talijanske kolonijalne vlasti 1912. - 1951. - Fezan je ujedinjen sa Tripolitanijom i Kirenajkom u jedinstvenu državu,[1]

Izvori