Divlji kupus

kupus divlji
	Bijeli kupus
Naučna klasifikacija
Carstvo:	Plantae;
Divizija:	Magnoliophyta;
Razred:	Magnoliopsida;
Red:	Brassicales;
Porodica:	Brassicaceae;
Rod:	Brassica;
Vrsta:	B. oleracea;
Dvojni naziv
	Brassica oleracea; L.

Divlji kupus (Brassica oleracea) je dvogodišnja vrsta biljke iz familije kupusa (Brassicaceae). Genetički je veoma srodna sa nekoliko vrsta iz roda Brassica, a kao osnovna karakteristika sličnosti uzima se isti broj hromozoma (n = 9).

Prirodni areal rasprostranjenja divljeg kupusa i srodnih biljaka obuhvata krečnjačke stene na obalama Mediterana i zapadne Evrope. Sama vrsta Brassica oleracea rasprostranjena je na obalama severne Španije, zapadne Francuske i južne i jugoistočne Britanije^[1]. Usled duge istorije gajenja i kultivisanja ove vrste areal je proširen na teritorije svih kontinenata. Pojedine gajene sorte ove vrste su jednogodišnje ili višegodišnje.

Opis biljke

Divlji kupus u prvoj godini formira „glavicu"^[2] — skraćeno stablo sa gustom rozetom izgrađenom od velikih i debelih listova, u kojima se skladišti velika količina vode. Tokom druge godine, uskladištena voda i hranljive materije iz glavice koriste se za dalji rast stabla. Donji listovi su široki, plavičastozeleni, gornji su duguljasti, po obodu naborani. Stablo u drugoj godini je u stvari drška cvasti (klasa), visine do 1,7 m^[2], zadebljala pri osnovi. Cvetovi su brojni, žute boje.

Gajenje

Iako se generalno smatra da se divlji kupus uzgaja više hiljada godina, o ovom uzgoju pre antičkog doba nema mnogo podataka. Teofrast je pisao o tri tada poznate sorte kupusa: divljem kupusu, kupusu sa glatkim listovima i kupusu sa naboranim listovima^[3].

Do danas je uzgojen veliki broj sorti (kultivara) divljeg kupusa, koje se mogu razvrstati u sedam grupa (koje kod nekih autora imaju taksonomski status podvrste):

grupa Acephala, ili B. oleracea var. acephala, u koju spada raštan (raštika)
grupa Alboglabra, ili B. alboglabra, u koju spada kai-lan (kineski brokoli)
grupa Botrytis, ili B. oleracea var. botrytis, u koju spadaju karfiol i romanesko
grupa Capitata, ili B. oleracea var. capitata, B. oleracea var. bullata i B. oleracea var. sabauda, u koju spadaju kupus, crveni kupus, kelj
grupa Gemmifera, ili B. oleracea var. gemmifera, u koju spada prokelj
grupa Gongylodes, ili B. oleracea var. gongylodes, u koju spada keleraba
grupa Italica, ili B. oleracea var. italica, u koju spada brokoli

Pojedini autori smatraju da nisu sve gajene sorte kupusa nastale od vrste B. oleracea, pa navode vrstu B. montana kao moguću roditeljsku vrstu za kelj i kupus, vrstu B. rupestris za kelerabu, a vrstu B. montana za karfiol i brokoli^[4].