Debeljača

Debeljača (mađ. Torontálvásárhely, Debellács) je trgovište i varoš u Srbiji u opštini Kovačica u Južnobanatskom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 4913 stanovnika.

Debeljača


Kalvinistička crkva u selu

Osnovni podaci
Država Srbija
PokrajinaVojvodina
Upravni okrugJužnobanatski
OpštinaKovačica
Stanovništvo
Stanovništvo (2022)Decrease 4913
Gustina stanovništva100 st./km²
Geografija
Koordinate45°04′10″N 20°36′00″E / 45.069333°N 20.6°E / 45.069333; 20.6
Nadmorska visina75 m
Površina53,5 km²
Debeljača na mapi Srbije
Debeljača
Debeljača
Debeljača (Srbije)
Ostali podaci
Poštanski kod26214
Pozivni broj013
Registarska oznakaPA

Istorija

Debeljača se kao naselje prvi put javlja u pisanim dokumentima iz 1660. godine. Do sredine 18-og veka ona je predstavljala zakupljenu pustaru pod različitim imenima: Develak, Debeljak, pa Debeljačka pustara. Međutim, njen kontinuirani razvoj može se pratiti tek od druge polovine 18-og veka do danas.
Ukidanjem Potisko-pomoriške vojne granice Carska komora od 1768. do 1774. godine na ovo mesto doseljava Srbe graničare. Nakon nekoliko godina Srbi napuštaju ovo naselje i ono od 1783. godine postaje ponovo pustara.

Godine 1794. Carska komora ovde naseljava mađarsko stanovništvo iz severnog potisja. Četiri decenije nakon toga (1838. godine) ovim krajem hara kolera i broj stanovnika se naglo smanjuje. Godine 1848/49. usled sukoba sa generalom Knićaninom, mađarsko stanovništvo napušta Debeljaču i odlazi u svoju postojbinu.

Nakon okončanih ratnih sukoba u naselje se vraća veći deo mađarskog stanovništva i sa starosedeocima Srbima formira novu etničku strukturu. Od tada pa do danas u Debeljači živi najveći broj Mađara, a zatim su po broju zastupljeni Srbi i ostali narodi.Nakon ratnih sukoba 1888. godine Debeljača dobija novo mađarsko ime Torontalvašarhelj. Ovo ime je zadržala do 20-og veka, kada ponovo postaje Debeljača. Početkom 20-og veka ovo mesto je imalo oko 1400 kuća, sa oko 5170 stanovnika. Naselje je tada imalo građansku čitaonicu, udruženje zanatlija, dve kreditno-štedne banke, dve ciglane i parni mlin. U to vreme Debeljača je u ovom kraju, svojim razvojem i izgledom naselja bila ispred drugih mesta Južnog Banata.

Od starog nasleđa varoši i njegovih žitelja do današnjih dana zadržao se čuveni debeljački vašar, koji od druge polovine 19-og veka predstavlja najveću manifestaciju te vrste u okolini.[1]

Demografija

U naselju Debeljača živi 4201 punoletni stanovnik, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,6 godina (37,6 kod muškaraca i 41,6 kod žena). U naselju ima 1959 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,72.

Naselje važi za jedno od multinacionalnih, s obzirom da u njemu živi više od 17 različitih nacionalnosti.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija
GodinaStanovnika
1948.6143[2]
1953.6433
1961.6789
1971.6413
1981.6413
1991.57345596
2002.54965325
Etnički sastav prema popisu iz 2002.
Mađari
  
283653.25%
Srbi
  
173532.58%
Jugosloveni
  
1963.68%
Romi
  
1703.19%
Slovaci
  
851.59%
Hrvati
  
390.73%
Crnogorci
  
200.37%
Makedonci
  
130.24%
Rumuni
  
70.13%
Albanci
  
70.13%
Nemci
  
50.09%
Muslimani
  
40.07%
Slovenci
  
30.05%
Rusi
  
30.05%
Rusini
  
20.03%
Ukrajinci
  
10.01%
Bugari
  
10.01%
nepoznato
  
130.24%


Reference

Spoljašnje veze

Portal Srbija