Abhaski jezik

Abhaski jezik je jezik koji se govori u Abhaziji, autonomnoj republici u Gruziji koja je samoproglasila neovisnost, te u Turskoj.

Abhaski
Аҧсуа
Države govorenjaGruzija, Turska
Regije govorenjaKavkaz
Broj govornika200 000
Klasifikacijasjeverozapadni kavkaski
abhaski
Službeni status
Služben uAbhazija
Jezični kôd
ISO 639-1ab
ISO 639-2abk
ISO 639-3{{{iso3}}}
SILABK
p  r  u

Jezik pripada u skupinu sjeverozapadnih kavkaskih jezika i poznat je po velikom broju suglasnika (preko 50) i istodobno samo dva samoglasnika, što ga čini jezikom s najmanje samoglasnika na svijetu.

Osobine

Pismo

Glasovi

U sljedećoj tablici je prikazan sustav suglasnika abhaskog, koristeći simbole međunarodnog fonetskog alfabeta (IPA):

 labijalnialveolarnipostalv.alvelo-palat.retro-
fleksni
velarniuvularnifaringalni
običnilabijalniobičnilabijalniobičnilabijalnipalatal.običnilabijalnipalatal.običnilabijalnifaring.lab. + far.običnilabijalni
plozivibezv.ptk
zvučnibdɡʲɡɡʷ
ejektivnitʷʼkʲʼkʷʼqʲʼqʷʼ
afrikatebezv.ʦʧʨʨʷʈʂ
zvučniʣʤʥʥʷɖʐ
ejektivniʦʼʧʼʨʼʨʷʼʈʂʼ
frikativibezvučnifsʃʃʷɕɕʷʂχʲχχʷχˁχˁʷħħʷ
zvučnivzʒʒʷʑʑʷʐʁʲʁʁʷ
nazalimn
aproksimantijɥw
vibrantir
lateralil

Fonemi označeni bojama:

  • zeleno se nalaze u dijalektima Bzyp i Sadz, ali ne u Abzhywa;
  • crveno su ograničeni na dijalekt Bzyp.

Ukupno broj suglasnika u abhaskom je (po dijalektima):

  • 58 u Abzhywa;
  • 60 u Sadz;
  • 67 u Bzyp.

Dijalekt Sadz posjeduje distinktivnu geminaciju suglasnika:

  • na dijalektu Sadz se razlikuju /a.χʷa/ "pepeo" prema /a.χːʷa/ "crv"
  • dijalekti Abzhywa i Bzyp imaju samo jedan oblik /a.χʷa/ za oboje.

Što se tiče samoglasnika, abhaski posjeduje samo /a/ i /ǝ/, doduše s brojnim alofonima.

Literatura

  • Čirikba, Vjačeslav A. 2003. Abkhaz (Languages of the world, knj. 119). München: LINCOM Europa. (eng.)
  • Hewitt, B. G. 1979. Abkhaz (Lingua Descriptive Studies). Amsterdam: North-Holland. (eng.)
  • Lomtatidze, K. V. 1968. Grammatika abchazskogo jazyka: fonetika i morfologija. Suchumi. (eng.)
  • Marr, N. Ja. 1938. O jazyke i istorii abchazov. Moskau [u.a.]: Izdatel'stvo Akademii Nauk SSSR. (rus.)

Poveznice

Vanjske veze