24. 3.

• 1401. — U pohodu kroz Aziju i Sredozemlje tatarski vojskovođa Tamerlan osvojio Damask.
• 1603. — Kralj James I. postao je prvi britanski monarh koji je istovremeno vladao u Škotskoj, Engleskoj i Irskoj.
• 1882. — Robert Koch objavio je otkriće bakterije koja uzrokuje tuberkulozu.
• 1891. — Velika Britanija i Italija postigle sporazum o granicama kolonija u području Crvenog mora.
• 1945. — Drugi svetski rat: Američke i britanske trupe u prešle reku Rajnu i nastavile nadiranje u unutrašnjost Nemačke.
• 1945. — U Beogradu potpisan sporazum Vlade Demokratske Federativne Jugoslavije i Uprave Ujedinjenih nacija za pomoć i obnovu. Sporazumom predviđeno da UNRA pomogne u hrani, lekovima, obući i odeći i da uputi stručnjake za obnovu poljoprivrede, industrije i saobraćaja.
• 1972. — Velika Britanija uspostavila direktnu kontrolu u Severnoj Irskoj da bi sprečila sukobe paravojnih grupa rimokatolika i protestanata.
• 1976. — Prljavi rat: argentinska predsjednica Isabel Perón je oteta i svrgnuta u državnom udaru.
• 1989. — U vodama Aljaske brod "Ekson Valdez" ispustio više od četiri miliona tona nafte.
• 1990. — Šri Lanku napustilo 2.000 indijskih vojnika, poslednjih iz kontingenta od 50.000, koji su dve i po godine bezuspešno pokušavali da savladaju oružanu pobunu tamilskih gerilaca protiv centralnih vlasti u Kolombu.
• 1993. — Ezer Vajcman izabran za sedmog predsednika Izraela.
• 1999. — Snage NATO počele vazdušne udare na Jugoslaviju. Vlada Jugoslavije proglasila ratno stanje.
• 2000. — Lideri Evropske unije na sastanku u Lisabonu usaglasli novu strategiju na Balkanu, odnosno jačanje veza sa opozicijom i građanskim društvom u Srbiji u cilju postizanja demokratskog preobražaja u Jugoslaviji.
• 2002. — Prvi put u sedamdesetečetvorogodišnjoj istoriji "Oskara", dvoje crnaca dobilo nagradu za najbolju mušku i žensku ulogu. Denzel Vošington nagrađen za ulogu u filmu "Dan obuke", a Hale Beri za film "Bal čudovišta".
• 2003. —.
  • Županijski sud u Rijeci osudio hrvatskog generala Mirka Norca na 12 godina zatvora za zločine nad Srbima u Gospiću 1991.
  • "Klonejd", kompanija koja tvrdi da je uspela da napravi pet kloniranih ljudskih bića, prvi put objavila fotografiju bebe za koju se tvrdi da je klonirana.

.

• 1494. — Georgius Agricola, njemački prirodnjak.
• 1681. — Georg Philipp Telemann, njemački skladatelj († 1767.).
• 1843. — Marija Anuncijata, habsburška princeza. († 1871.).
• 1868. — Stjepan Miletić, kazališni intendant, redatelj i kritičar († 1908.).
• 1873. — Sidney Reilly, bio je britanski pustolov i obavještajac rusko-jevrejskog porijekla (u. 1925).
• 1874. — Harry Houdini, mađarski-američki iluzionist i eskapist († 1926.).
• 1886. — Gabrijel Jurkić, hrvatski i BiH slikar († 1974.).
• 1897. — Wilhelm Reich, austrijski, kasnije američki, psihijatar, psihoanalitičar i kritičar društva, zaslužan za razvoj teorije o značaju orgazma i otac Orgonske energije († 1957.).
• 1903. — Adolf Butenandt, njemački kemičar (u. 1995.).
• 1911. — Joseph Barbera, američki autor crtanih filmova.
• 1930. — Steve McQueen, američki filmski glumac koji se smatra jednom od najvećih akcijskih zvijezda svih vremena, a u svoje vrijeme je stekao nadimak "Kralj kulerštine" ("The King of Cool)" (r. 1980).
• 1935. — Peter Bichsel, švicarski književnik i novinar.
• 1944. — Vojislav Koštunica, premijer Srbije i Predsjednik Demokratske Stranke Srbije.
• 1947. — Duška Vrhovac, srpska pesnikinja, novinarka i prevodilac.
• 1955. — Dinko Knežević, srpski naučnik i enigmat.
• 1955. — Kim Johnston Ulrich, američka glumica.
• 1964. — Goran Savić, otac poznatog košarkaša Mihajla Savića
• 1960. — Nena, njemačka pjevačica.
• 1971. — Patrik Ćavar, hrvatski rukometni reprezentativac i osvajač zlatne olimpijske medalje.
• 1972. — Christophe Dugarry, bivši francuski nogometaš i reprezentativac.
• 1973. — Jim Parsons, američki glumac.
• 1975. — Davor Vugrinec, hrvatski nogometaš.
• 1975. — Thomas Johansson, umirovljeni švedski teniser.
• 1978. — Tomáš Ujfaluši, češki nogometaš.
• 1978. — Bertrand Gille, francuski rukometaš.
• 1983. — Isabel Soares, portugalska pjevačica.
• 1984. — Philipp Petzschner, njemački teniser.
• 1987. — Ramires, brazilski nogometaš.

.

• 1603. — Elizabeta I., engleska kraljica (* 1533.).
• 1736. — Pera Segedinac, vođa srpskih ustanika. .
• 1882. — Henri Vodsvort Longfelou, američki pisac. (* 1807.).
• 1905. — Jules Verne, francuski književnik (* 1828.).
• 1916. — Enrique Granados, španski pijanist i kompozitor.
• 1938. — David Irving, engleski historičar i poricatelj Holokausta.
• 1946. — Aleksandar Aljehin, je bio četvrti svetski šahovski prvak. Smatra se jednim od najboljih šahista svih vremena (* 1892.).
• 1962. — Auguste Piccard, švajcarski fizičar, balonista i istraživač morskih dubina..
• 1970. — Margareta Petrovna Forman, balerina, pedagoginja, koreografkinja i redateljica (* 1896.).
• 1971. — Arne Jacobsen, danski arhitekt i dizajner (* 1902.).
• 1976. — Bernard Law Montgomery, britanski feldmaršal (* 1887.).
• 1980. — Oskar Arnulfo Romero, nadbiskup San Salvadora .
• 2008. — Richard Widmark, američki glumac (* 1914.)

.

• Srpska pravoslavna crkva slavi:.
  • Svetog Sofronija patrijarha jerusalimskog.
  • Svetog mučenika Pionija i druge s njim.
  • Prepodobnog Georgija Sinaita.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar