23. 4.

• 1014. — Bitka kod Clontarfa u kojoj je poginuo veliki kralj Irske Brian Boru.
• 1728. — U požaru uništen veliki deo Kopenhagena.
• 1913. — Turci u Prvom balkanskom ratu Skadar predali Crnogorcima. Odlukom velikih sila 14. maja Crnogorci se povukli, a Skadar pripao Albaniji.
• 1938. — Sudetski Nemci tražili, uz podršku Hitlera, punu autonomiju u okviru Čehoslovačke. Minhenskim sporazumom u septembru iste godine Hitler Sudete pripojio Nemačkoj, a 1939. okupirao Čehoslovačku.
• 1941. — Drugi svetski rat: Grčka vojska kapitulirala pred trupama nacističke Nemačke, a kralj i Vlada napustili zemlju.
• 1945. — Drugi svetski rat: Crvena armija oslobodila nacističke logore "Saksenhauzen" i "Ravensbrik".
• 1975. — Poslednja sajgonska vlada podnela ostavku, a predsednik SAD Džerald Ford priznao poraz u Vijetnamskom ratu.
• 1990. — Premijer Kine Li Peng doputovao u Moskvu. To je bila prva poseta jednog kineskog premijera SSSR-u posle 26 godina.
• 1997. — Predsednici Rusije i Kine Boris Jeljcin i Đijang Cemin potpisali deklaraciju kojom su se usprotivili dominaciji jedne super-sile u posthladnoratovskoj eri.
• 1998. — U Srbiji, na referendum o stranom posredovanju u rešavanju problema na Kosovu i Metohiji, izašlo 73,05 odsto glasača. Protiv učešća stranih predstavnika izjasnilo se njih 94,73 odsto.
• 1999. — Tridesetog dana vazdušnih napada NATO-a na Jugoslaviju pogođena zgrada državne televizije. Poginulo 16, povređeno 18 radnika. Uništeno i više repetitora Radio-televizije Srbije.
• 2003. —.
  • Svetska banka odobrila kredit od 80 miliona dolara za podršku reformama socijalnog sektora u Srbiji.
  • U Pekingu održani prvi direktni pregovori SAD i Severne Koreje posle priznanja Severne Koreje da je tajno radila na unapređenju nuklearnog oružja i time prekršila međunarodne obaveze.

.

• 1564. — William Shakespeare, engleski književnik (datum rođenja se pretpostavlja).
• 1775. — Džozef Malard Vilijam Tarner, engleski slikar.
• 1791. — James Buchanan, američki političar i predsjednik.
• 1823. — Abdul Medžid I, osmanlijski sultan.
• 1846. — Đuro Pilar, hrvatski geolog.
• 1858. — Max Planck, njemački fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za fiziku.
• 1867. — Johannes Fibiger, danski patolog i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu.
• 1867. — Jaša Prodanović, srpski političar, publicista i književnik.
• 1880. — Mihail Mihajlovič Fokin, ruski baletski igrač, koreograf i pedagog.
• 1891. — Sergej Prokofjev, ukrajinski skladatelj († 1953.).
• 1897. — Lester Bouls, kanadski političar i državnik.
• 1899. — Mihailo Dinić, srpski istoričar.
• 1916. — Ivo Lola Ribar, revolucionarni studentski vođa, partizanski komandant i narodni heroj Jugoslavije.
• 1924. — Julije Knifer, jedan od najznačajnijih hrvatskih slikara 20. vijeka († 2004.).
• 1928. — Shirley Temple, američka glumica.
• 1936. — Roy Orbison, američki pjevač.
• 1939. — Stanisław Wielgus, nadbiskup Varšave.
• 1940. — Dietrich Schwanitz, njemački književnik.
• 1946. — Blair Brown, američka kazališna i televizijska glumica.
• 1949. — John Miles, britanski rock glazbenik, skladatelj i gitarista.
• 1950. — Đurđica Barlović, hrvatska pjevačica († 1992.).
• 1954. — Michael Moore, američki filmaš.
• 1954. — Ksenija Erker, hrvatska glazbenica, pjevačica i nastavnica glazbe.
• 1977. — John Cena, američki profesionalni rvač, reper i glumac.
• 1979. — Siniša Štemberger, hrvatski profesionalni košarkaš.
• 1981. — Jelena Veljača, hrvatska glumica, scenaristica i spisateljica.
• 1981. — Seka Aleksić, srpska turbo-folk pevačica.
• 1983. — Daniela Hantuchová, slovačka tenisačica.
• 1986. — Eduardo Schwank, argentinski tenisač.
• 1987. — Sammir, brazilski-hrvatski nogometaš.
• 1989. — Nicole Vaidišová, češka tenisačica.
• 1995. — Gigi Hadid, američki fashion-model.
• 1996. — Álex Márquez, španjolski motociklist.

.

• 1616. — Miguel de Cervantes Saavedra, španjolski pripovjedač i dramatičar (* 1547.).
• 1850. — William Wordsworth, engleski pjesnik (* 1770.).
• 1914. — Fran Galović, hrvatski književnik (* 1887.).
• 1922. — Vlaho Bukovac, hrvatski slikar (* 1855.).
• 1963. — Ivo Horvat, hrvatski botaničar (* 1897.).
• 1981. — Bela Krleža, hrvatska kazališna glumica (* 1896.).
• 1986. — Oto Preminger, američki filmski reditelj austrijskog porekla (* 1905.).
• 1992. — Satjađit Raj, indijski filmski reditelj.
• 1998. — Konstantin Karamanlis, grčki državnik
• 2000. — Franjo Rupnik, hrvatski bivši nogometaš i državni reprezentativac (* 1921.).
• 2007. — Boris Jeljcin, ruski političar i predsjednik (* 1931.).

.

• Svetski dan knjige i autorskih prava, jer su tog datuma 1616. umrli Šekspir i Servantes (Šekspir po julijanskom, Servantes po gregorijanskom kalendaru, mada je moguće da je Servantes umro dan ranije).

.

Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar