1714

godina
Ovo je članak o godini 1714.

Godina 1714 (MDCCXIV) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u četvrtak po 11 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:17. vijek18. vijek19. vijek
Decenija: 1680-e  1690-e  1700-e  – 1710-e –  1720-e  1730-e  1740-e
Godine:1711 1712 171317141715 1716 1717
Evropa 1714.
1714. po kalendarima
Gregorijanski1714. (MDCCXIV)
Ab urbe condita2467.
Islamski1125–1126.
Iranski1092–1093.
Hebrejski5474–5475.
Bizantski7222–7223.
Koptski1430–1431.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1769–1770.
Shaka Samvat1636–1637.
Kali Yuga4815–4816.
Kineski
Kontinualno4350–4351.
60 godinaYang Drvo Konj
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11714.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

  • januar - Pećki patrijarh Mojsije Rajović je posetio Sarajevo - "nevoljno" je primljen[1]. Melentije Milenković je novi mitropolit dabrobosanski (do 1740/41).
    • Patrijarh je ove godine bio u srpskim naseljima oko Knina, molio je za pomoć od karlovačke mitropolije za otkup patrijaršijske zemlje koju su zauzeli Albanci.[2]
  • april - Vlaški knez Constantin Brâncoveanu svrgnut od Turaka, a postavljen Ștefan Cantacuzino (do 1716); Brâncoveanu će u avgustu biti pogubljen sa četvoricom sinova u Carigradu.
  • april - Patrijarh Mojsije Rajović u poseti Dalmaciji; prošao kroz Sarajevo[3], iz Hercegovine šalje pismo na Cetinje kojim osuđuje hajdučke napade na Boku, Dubrovnik i Hercegovinu[4].
  • 8. 6. - Sofija Hanoverska, naslednica britanske kraljice Ane, umire u 84. godini.
  • jul - Britanski parlament nudi Nagradu za longitudu onome ko bi pronašao način za precizno određivanje geografske dužine.
  • leto - Patrijarh Mojsije Rajović odlučio od crkve sarajevsku opštinu i mitropolita - nije dobio zahtevani novac (Pećka patrijarhija je pritisnuta od albanskih paša i begova). Odnosi popravljeni 1720, u međuvremenu su i Turci globili srpsku crkvu.
  • 7. 8. - Veliki severni rat: Bitka kod Ganguta je prva značajna pobeda ruske mornarice nad Šveđanima, na ruskoj strani se istakao Matija Zmajević.
  • 12. 8. (1. 8. po j.k.) - Umrla britanska kraljica Anne. Hanoverski knez Georg postaje George I, kralj Velike Britanije i Irske (do 1727) - prvi iz Kuće Hanover.
  • oktobar - Bosanski paša Numan-paša Ćuprilić u invaziji Crne Gore nanosi teške gubitke ("drugi rasip Jerusalima" po vladici Savi), vladika Danilo s izbeglicama odlazi na mletačku teritoriju[5][6][7][8]; posljednji odred branilaca se 17. listopada prebacio na mletački teritorij[9], vladika zatim odlazi u Rusiju po pomoć.
    • Numan-paša Ćuprilić sa 15.000 vojnika, hercegovački sandžakbeg Ebu Bećir-paša sa 5.000, skadarski sandžakbeg Ahmed-paša sa 8-10.000. Ubijeno je možda 2.000 Crnogoraca i zarobljeno 3.000, najviše je stradala Katunska nahija. Nešto je preseljeno na Glasinac i okolinu.[10]
  • 11. 11. - Posle 15 dana jahanja (i pet godina pritvora u Osmanskom carstvu), švedski kralj Karl XII stiže u Švedsku Pomeraniju.

Kroz godinu

  • Gligorije je prvi poznati episkop Ariljsko-užičke eparhije (poznate i kao Valjevska).
  • Smijenjen ohridski arhiepiskop Dionisije jer je prethodniku mitom i pritiskom uzeo položaj[13].
  • U Liku i Krbavu upućen kapucin Kazimir kao poseban misionar za preveravanje "šizmatika" - neke grupe pravoslavnih su prevedene u Katoličanstvo.[14]
  • Beogradski muhafiz Halil-paša Ćosa stradao u borbi sa korumpiranim vojnim starešinama.[15]
  • Jedan primer "separacije" u Vojnoj granici: "suvišni, prekobrojni" graničari su izdvojeni i upućeni u unutrašnjost na komorske i spahijske posede.[16]
  • Henry Mill patentirao pisaću mašinu (ali bez opisa aparata).
  • Daniel Gabriel Fahrenheit definirao skalu temperature (de wiki).

Rođenja

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1714.

Reference

Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga prvi tom, SKZ Beograd 1986

Vanjske poveznice