1694

godina
Ovo je članak o godini 1694.

Godina 1691 (MDCXCIV) bila je redovna godina koja počinje u petak po gregorijanskom kalendaru odn. redovna godina koja počinje u ponedjeljak po 10 dana zaostajućem julijanskom kalendaru.

Milenijum:2. milenijum
Vjekovi:16. vijek17. vijek18. vijek
Decenija: 1660-e  1670-e  1680-e  – 1690-e –  1700-e  1710-e  1720-e
Godine:1691 1692 169316941695 1696 1697
1694. po kalendarima
Gregorijanski1694. (MDCXCIV)
Ab urbe condita2447.
Islamski1105–1106.
Iranski1072–1073.
Hebrejski5454–5455.
Bizantski7202–7203.
Koptski1410–1411.
Hindu kalendari
Vikram Samvat1749–1750.
Shaka Samvat1616–1617.
Kali Yuga4795–4796.
Kineski
Kontinualno4330–4331.
60 godinaYang Drvo Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar11694.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era

Događaji

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

  • januar, početkom - Sabor u Baji: skupština Srba oficira održana u Baji, protivno volji generala Štaremberga[1]: traži se odvojeno zemljište, Mala Vlaška između Save i Drave[2]; car prihvata ali nije realizovano[3][4].
  • 6. 2. - U Brazilu uništena zajednica odbeglih robova Quilombo dos Palmares.
  • 25. 2. - Silvestro Valier je novi mletački dužd (do 1700; u "Gorskom vijencu" je pomenut kao domaćin vojvode Draška).
  • 1. 3. - HMS Sussex i još 12 brodova sa blagom potonulo kod Gibraltara, 1.200 mrtvih.
  • mart - Ali-paša napao Titel, odbranio ga Prodan Šteta, koji će za to od cara dobiti zlatan lanac sa medaljom[3]. Turci napadali i Bečej[5].
  • 31. 3. - Potvrdna diploma cara Leopolda I.: Petronije Petar Ljubibratić nasledio Longina Rajića kao unijatski episkop u Sremu[6].

April/Travanj – Jun/Lipanj

  • 27. 4. - Osnovana Banka Engleske radi finansiranja rata protiv Francuske - kredit od 1,2 miliona funti je prvi državni dug.
  • maj, početkom - Tajno uputstvo Dvorskog ratnog saveta da se radi na umanjenju ugleda patrijarha Arsenija III i podvojvode Jovana Monasterlije[4].
  • 11. 5. - Dekret nakon pregovora cara i patrijarha u Beču: Srbi iz Sent Andreje da se presele u južnu Bačku nakon žetve (nije ostvareno)[7].
  • 27. 5. - Bitka kod Torroelle: uspešan početak francuske invazije španske Katalonije, gen. Anne-Jules de Noailles tokom leta opsedao Barselonu, morao odustati zbog dolaska engleske flote.
  • 11. 6. - Veliki turski rat: Bitka kod Hodówa je poljsko-litvanska pobeda nad Krimskim Tatarima koji su upali u Poljsku.
  • 18. 6. - Morejski rat: Mlečani tokom operacije oko Neretve osvojili Čitluk. Mletačka republika sa hajducima preduzima ofanzivu ovog leta, u očekivanju pregovora: osvojena Gabela, kao i privremeno Trebinje i Popovo polje[8][9]. Razoren manastir Tvrdoš, episkop Savatije Ljubibratić sa kaluđerima pobegao u Savinu.
  • 28. 6. - Patrijarh Arsenije III podnosi caru molbu za potvrdu sedam episkopa u reorganizovanim episkopijama - odobreno sledećeg marta, uprkos protivljenju kardinala Kolonića[4].

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

Početak Novog Sada, Ratzen Stadt (u prednjem planu)
  • 1. 7. - Osnovano Sveučilište u Halleu (danas Sveučilište Martin Luther Halle-Wittenberg).
  • 2. 7. - Nestao (verovatno ubijen) Philip Christoph von Königsmarck, osumnjičen da je ljubavnik hanoverske kneginje Sophie Dorotheje.
  • 22 - 23. 7. - Rat Velike alijanse: anglo-holandsko bombardovanje Dieppea.
  • 29. 7. - Sultan Husein postaje safavidski šah Persije (do 1722).
  • 15. 9. - Pečujski magistrat ponavlja odluku o proterivanju Srba ako ne prihvate uniju[10].
  • 18. 9. - Mlečani zauzeli ostrvo Hios, ostaju samo do februara[11].

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

Palača Potala
  • 23. 10. - Počinje 33-godišnja marokanska opsada španske Ceute.
  • 11. 11. - Hrvatski sabor imenovao Pavla Rittera Vitezovića upraviteljem tiskare u Zagrebu.
  • 27. 11. - U Herceg Novom posvećen crnogorski mitropolit Sava Očinić[12].
  • 3. 12. - Engleski parlament odredio da se generalni izbori moraju održavati na svake tri godine - sledećih dvadesetak godina označeni skoro stalnom predizbornom groznicom i strančarenjem (Rage of Party).
  • 11. 12. - Francesco Farnese je novi vojvoda Parme i Piacenze (do 1727).
  • 28. 12. - Engleska kraljica Mary II umire od boginja, William III nastavlja sam; naslednica mu je svastika Ana.

Kroz godinu

  • Srbi osnovali naselje preko puta Petrovaradina: Srpski Grad (Ratzen Stadt) ili Petrovaradinski Šanac - današnji Novi Sad.
  • Prema tvrdnji kardinala Kolonića iz 1706, Srbi "pobili austrijsku konjicu" blizu Kapele (Srbi u Lici i Krbavi "osobito neposlušni")[13].
  • Turci pokušali povratiti Veliki Varadin.
  • Prvo izdanje Dictionnaire de l'Académie française.
  • Velika glad 1693-94 ubija 1,7 miliona Francuza[14]
  • Atlantska trgovina robljem: brod Hannibal povezao 692 roba iz Afrike, 320 umrlo ili bačeno u more.
  • U Bukureštu osnovana Kneževska akademija Svetog Save u istoimenom manastiru - prethodnica današnjeg Univerziteta u Bukureštu.
  • Završena Palača Potala.
  • Umro Sourigna Vongsa, kralj Lan Xanga (Laos i okolina) - kraj zlatnog doba, dolazi do spora oko nasledstva i podele zemlje.

Rođenja

  • februar - Petar Nakić, graditelj orgulja († 1769)
  • 4. 6. - François Quesnay, ekonomista-fiziokrata († 1774)
  • 26. 6. - Georg Brandt, švedski kemičar i mineralog te otkrivač kobalta († 1768)
  • 21. 11. - Voltaire, francuski književnik, povjesničar i filozof († 1778)

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1694.
  • 6. 1. - Francesco Morosini, mletački dužd (* 1619)
  • 4. 2. - Natalija Nariškina, majka Petra Velikog (* 1651)
  • 19. 2. - Jerzy Franciszek Kulczycki, ratnik, kafedžija (* 1640)
  • 29. 7. - Sulejman I, persijski šah (* 1647)
  • 8. 8. - Antoine Arnauld le Grand, teolog, filozof, matematičar (* 1612)
  • 7. 9. - Andrija Zmajević, barski nadbiskup (* 1624)
  • 24. 11. - Matsuo Basho, japanski pesnik (* 1644)
  • 29. 11. - Marcello Malpighi, anatom (* 1628)
  • 11. 12. - Ranuccio II Farnese, vojvoda Parme i Pjačence (* 1630)
  • 28. 12. - Mary II, kraljica Engleske (* 1662)
  • ? - Muhamed Muhtesim Šabanović, šerijatski pravnik[15]

Reference

Literatura
  • Historija naroda Jugoslavije II, Školska knjiga Zagreb, 1959
  • Istorija srpskog naroda, Treća knjiga, prvi tom, Srbi pod tuđinskom vlašću 1537-1699, SKZ Beograd 1993, ISBN 86-379-0383-5 (III-1)
  • Istorija srpskog naroda, Četvrta knjiga, prvi tom, Srbi u XVIII veku, SKZ Beograd 1986 (IV-I)