Fungicidi (lat.fungus = gljiva + -cid, od occidere = ubiti, iskoreniti) su veštački ili prirodni pesticidi – hemijska sredstva za suzbijanje rasta i uništavanje gljivica, odnosno za zaštitu biljaka i životinja, uključujući i čoveka, od uzročnika gljivičnih oboljenja i poremećaja (mikoza).[1][2]
Kod biljaka se fungicidima tretiraju semenke i drugi repromaterijal, nadzemni organi i tlo (za zaštitu korena i ostalih podzemnih organa), a služe i za premazivanje ozleđenih tkiva i organa. Kod životinja se primenjuju lokalno i simptomatski.Prema prirodi osnovnog aktivnog jedinjenja, fungicidi mogu biti:
neorganski i
organski, a prema načinu delovanja:
kontaktni (sprečavaju infekciju – protektivno, preventivno ili zaštitno delovanje) i
sistemski (suzbijaju nastalu infekciju – kurativno ili terapijsko delovanje).
Na osnovu porekla, kao i ostali pesticidi, dele se na:
Fungicidi su hemijska jedinjenja ili biološki organizmi i supstance biološkog porekla, koje se upotrebljavaju za uništavanje gljivica i njihovih spora.[3] Ta jedinjenja sprečavaju klijanje, rast i razvoj gljiva i/ili formiranje rasplodnih tela. Gljive mogu izazvati velike štete u poljoprivredi, što izaziva velike gubitke na poljima žitarica (na primjer) i ogromne gubitke prihoda uzgajivača. Upotrebljavaju se i kao zaštita ljudi i ostalih životinja od gljivičnih oboljenja.[4]
Fungicidi mogu biti kontaktni, translaminarni ili sistemski. Kontaktni fungicidi ne ulaze u tkivo biljaka i štite ih samo na mestima je dospeo sprej. Translaminarni fungicidi se redistribuiraju od gornje površine i pokrivaju površinu od lista na niže, tj. neprskane površine. Sistemski fungicidi se unose i redistribuira kroz ksilemske provodne sudove.[5]
Većina fungicida se pravi u čvrstom i tečnom obliku. Vrlo uobičajeni aktivni ingredijent im je sumpor,[6] prisutan u 0,08% i slabijoj koncentraciji, a najviše do 0,5% kod potentnijih fungicida. Fungicidi u obliku praha sadrže obično oko 90% sumpora i jako su otrovni. Osim sumpora, kao aktive komponente javljaju se i metalne komponente, kao na primer neke bakarne soli.
Jedinjenja bakra: |bakar-hlorid, bakar-oksihlorid, bakar-oksid, "Bordeaux mešavina", kvinolinolatni bakar-8, bazni bakar-karbonat, bakar-naftenat, bakar-sulfat, bakar-hromat, oleado bakra. Mešavina Bordeaux, poznat kao bordoska ili mordovska mešavina ili čorba, razvijena je u 1882, a sastoji se od gašenog kreča i bakar sulfata, i bila je prvi efikasni fungicid. Tokom mnogih decenija koristiti se u zaštiti raznih biljaka, a posebno voćki.