Višeslav
Pomagala
Razno
Ispis/izvoz
Wikimedijini projekti
Višeslav | |
---|---|
Krstionica kneza Višeslava | |
hrvatski knez | |
Vladavina | oko 785. – 802. |
Prethodnik | Porga |
Nasljednik | Borna |
Višeslav je bio knez primorskih Hrvata, na području Primorske Hrvatske oko godine 800., premda se ne zna koliko je područje bilo pod njegovom vlašću.
Nakon što su porazili avarsku državu i pokorili hrvatska plemena koja su živjela u staroj Panoniji, Franci su čini se odlučili osvojiti i prostore Dalmacije kojom je vladao knez Višeslav. Tako franački markgrof Erik, gospodar Istre, Furlanske i drugih zemalja, kreće sa svojom vojskom prema Primorskoj Hrvatskoj, te god. 799. dolazi do Tarsatike kraj Rijeke (Opsada Trsata), gdje se u "Franačkim ljetopisima" (Annales regni Francorum) za njega kaže da je poginuo u zasjedi.[1] Povjesničari još uvijek raspravljaju koje je naravi bila ta bitka i tko je zapravo ubio Erika. Neki drže da su to bili Hrvati (Rački, Nada Klaić, Lujo Margetić, Neven Budak), drugi da su to bili avarsko-slavenski izaslanici koji su na taj način htjeli spriječiti odlazak Erika u borbu protiv njih (Nenad Labus), a postoji i mišljenje da se radi o Bizantincima (Ivo Goldstein).[2]
Ipak do god. 803. kad je Višeslav vjerojatno već bio mrtav, Primorska Hrvatska priznaje vrhovnu frančku vlast (800. je Karlo Veliki u Rimu okrunjen za cara).
Višeslavova krstionica jedini je dokaz o eventualnom Višeslavovu postojanju. Visoka je 90 cm i izrađena od jednog komada kamena na kojem je, iznad reljefa križa s tropletom, latinski natpis:
Višeslav je ovdje jasno nazvan „knezom“ (lat. dux), premda nije određeno čiji je knez bio. S obzirom na to da je krstionica vjerojatno nađena u Ninu, moguće je da je bio knez u Primorskoj Hrvatskoj, ili pak u unutrašnjosti, na području Panonske Hrvatske.
Njezino datiranje i točno podrijetlo i dalje su predmetom znanstvene rasprave.[3]
Vladarske titule | ||
---|---|---|
prethodnik Porga | Knez Primorske Hrvatske c. 800 | nasljednik Borna |
|