Psi

Građom tijela psi se na prvi pogled razlikuju bitno od mačaka. Svi psi su manji rastom od velikih mačaka. Tijelo im je vitko, a glava malena, izbočena njuška je tupa. Trup im je udubljen u slabinama, a noge visoke s malim šapama. Canidae imaju na stražnjim nogama po četiri potpuno razvijena prsta kao i četiri (Lycaon) odnosno pet (Canis, Cyon, Icticyon, Otocyon) prstiju na prednjim šapama. Snažne pandže ne mogu uvući u šape, pa su tupe. Rep im nije dugačak, a često je obrastao čupavom dlakom.

Imaju 42 zuba, pri tome uvijek po četiri pretkutnjaka s obje strane i u gornjoj i u donjoj vilici. Prema tome, potpuna zubna formula izgleda ovako:

Formula prvih "mliječnih" zubi je: 3 1 3. Još mladi, članovi ove porodice nemaju kutnjake, dok kao odrasli imaju po dva u gornjoj i tri u donjoj čeljusti sa svake strane.^[1]

Imaju krupne oči, a uši su im zašiljene i veće nego mačje. Ženke imaju brojne sise na prsima i trbuhu. Plodniji su od mačaka, i najčešće imaju četiri pa do devet mladunaca, iako su poznati i iznimni slučajevi od 18 pa i 23 mladunca u jednom okotu.

Jedva je moguće donijeti zaključke o ponašanju ove porodice koje bi bilo zajedničko svim vrstama, jer se pojedini rodovi i vrste previše međusobno razlikuju. Na primjer, sve vrste ove porodice su po definiciji mesojedi i stoga svi imaju nagon lova i ubijanja, no on se značajno razlikuje već između vukova i domaćih pasa.^[2]

Razlike u ponašanju između na primjer vukova i lisica izražene su već kod mladunaca u dobi između četvrtog i petog tjedna starosti. Zoolog Erik Zimen je promatrajući mladunce opazio, da mladi lisičići komade hrane prvo uzmu, i u okolici zakopaju, a tek nakon toga počnu s jelom; mladi vučići pak prvo pojedu koliko god mogu, i tek nakon toga počinju zakapati ostatke hrane^[3]

Kao slično ponašanje kod svih Kanida Michael W. Fox opisuje uvod u socijalni susret pripadnika iste vrste. Susret počinje uzajamnim njušenjem genitalnog i analnog područja, kao dijelom i ušiju, njuške i analne žlijezde. Njušenje područja repne žlijezde opaženo je samo kod crvenih, arktičkih i sivih lisica, rjeđe kod prerijskih vukova, a nikada kod domaćih pasa, jer oni vrlo rijetko uopće imaju repnu žlijezdu.^[4]

Dijelom su prepoznati isti obrasci ponašanja i između različitih vrsta; tako Fox opisuje uspješan poziv na igru između chihuahue i prerijskog vuka, uzajamno pokazivanje podređenosti između mladih kojota i vukova, kao i trenuci igre odraslog vuka i odrasle crvene lisice.^[5]

Recentni psi mogu se podijeliti na tribus pravih lisica (Vulpini) i tribus pravih pasa (Canini). No, u tribusu pravih pasa ima više vrsta koje su vrlo slične lisicama.

Noviji rezultati istraživanja genskih sekvenci dovode u pitanje taksonomsku klasifikaciju pojedinih Kanida. Trenutno, prihvaćena je podjela kako slijedi:

• Tribus Vulpini
  • Rod Vulpes
    • Crvena lisica (Vulpes vulpes)
    • Indijska lisica (Vulpes bengalensis)
    • Blanfordova lisica (Vulpes cana)
    • Kama (Vulpes chama)
    • Stepska lisica (Vulpes corsac)
    • Tibetska pješčana lisica (Vulpes ferrilata)
    • Blijeda lisica (Vulpes pallida)
    • Ruppelova lisica (Vulpes rueppelli)
    • Prerijska lisica (Vulpes velox)
    • Pustinjska lisica (Vulpes zerda)
    • Arktička ili polarna lisica (Vulpes lagopus)
  • Rod Urocyon
    • Siva lisica (Urocyon argenteus)
    • Otočna siva lisica (Urocyon littoralis)
  • Rod Otocyon
    • Dugouha lisica (Otocyon megalotis)
• Tribus Canini
  • Rod Dusicyon
    • Falklandfuchs (Falklandski vuk) (Dusicyon australis)
  • Rod Pseudalopex
    • Kolpeo (Pseudalopex culpaeus)
    • Južnoamerička siva lisica (Pseudalopex griseus)
    • Darwinova lisica (Pseudalopex fulvipes)
    • Pampaska siva lisica (Pseudalopex gymnocercus)
    • Sechuranska lisica (Pseudalopex sechurae)
    • Sitnozubi pas (Pseudalopex vetulus)
  • Rod Atelocynus
    • Kratkouha lisica (Atelocynus microtis)
  • Rod Cerdocyon
    • Maikong (Cerdocyon thous)****
  • Rod Speothos
    • Kolumbijski divlji pas (Speothos venaticus)
  • Rod Chrysocyon
    • Grivasti vuk (Chrysocyon brachyurus)
  • Rod Nyctereutes
    • Kunopas (Nyctereutes procyonoides)
  • Rod Cuon
    • Azijski divlji pas (Cuon alpinus)
  • Rod Lycaon
    • Afrički divlji pas (Lycaon pictus)
  • Rod Canis
    • Sivi vuk (Canis lupus), uključuje domaći pas, dingo (Canis lupus dingo) i crveni vuk (Canis lupus rufus)
    • Kojot (Canis latrans)
    • Zlatni čagalj (Canis aureus)
    • Crnoleđi čagalj (Canis mesomelas)
    • Prugasti čagalj (Canis adustus)
    • Etiopski vuk (Canis simensis)
    • †Canis dirus

Kladogram prema McKenna i Bellu (Classification of mammals: Above the species level, 1997.):

Canidae (psi) |-- Vulpini |    |-- Vulpes (crvena lisica i drugi) |    `-- N.N. |         |-- Alopex (arktička lisica) |         `-- N.N. |              |-- Urocyon (sive lisica) |              `-- Otocyon (dugouha lisica) | `-- Canini      |-- N.N.      |    |-- Dusicyon       |    `-- Pseudalopex      |      `-- N.N.           |-- Chrysocyon (grivasti vuk)           `-- N.N.                |-- Cerdocyon (Maikong)                `-- N.N.                     |-- Nyctereutes (kunopas)                     `-- N.N.                          |-- Atelocynus (kratkouha lisica)                          `-- N.N.                               |-- Speothos (kolumbijski divlji pas)                               `-- N.N.                                    |-- Canis (vukovi i šakali)                                    `-- N.N.                                         |-- Cuon (azijski crveni pas)                                         `-- Lycaon (afrički divlji pas)

Kladogrami prema W. D. Matthewu (The Phylogeny of dogs, 1930) i R. H. Tedfordu (History of dogs and cats, 1978) dijelom u bitnom odstupaju od navedenog.