Nouméa
Nouméa je administrativno središte francuskog prekomorskog departmana Nove Kaledonije, na jugozapadu Tihoga oceana, od 97 579 stanovnika na užem području, a 163 723 u širem okruženju grada.[1]
| Nouméa | |
|---|---|
| Ville de Nouméa | |
 Panorama grada | |
| Država |  Francuska |
| Francuski prekomorski departmani |  Nova Kaledonija |
| 1854. | |
| Vlast | |
| • gradonačelnik | Jean Lèques |
| Površina | |
| • Ukupna | 45.7 km² |
| Najveća visina | 167 |
| Najmanja visina | 0 |
| Koordinate | 22°16′S 166°27′E / 22.267°S 166.450°E |
| Stanovništvo (2009.) | |
| • Urbano područje | 97 579[1] |
| • Metropolitansko područje | 163 723[1] |
| Vremenska zona | UTC+12 (UTC) |
| Poštanski broj | 98800 |
| Stranica | www.noumea |
 | |
Geografska obilježja
Nouméa leži na jugozapadnoj obali najvećeg otoka Grande Terre u odličnoj prirodnoj dubokoj luci zaštićenoj od olujnih oceanskih vjetrova otočićem Nou i koraljnim grebenom. Pored tog luka je zaštićena i lukobranom dugim 442 metara.[1] Kao naselje osnovana je 1854. pod imenom Port-de-France.[1]Nouméa je okružena niskim brdima, i danas lijepo uređen grad, s vrlo suvremenim građevinama.[1]
Znamenitosti
Najveće znamenitosti grada su katedrala sv. Josipa, podignuta od kamena, velika tržnica na otvorenom i akvarij s koraljima. Zgrada koju je između 1995. i 1998. projektirao i podigao talijanski arhitekt Renzo Piano za Kulturni centar Jean-Marie Tjibaou, koji ima zadatak njegovati kulturu lokalnog domorodačkog stanovništva Kanak danas je također postala velika atrakcija grada.[1]
Gospodarstvo i promet
Gradsko gospodarstvo danas se temelji većinom na turizmu. Pored grada na Vodopadu Yaté podignuta je hidroelektrana, a u mjestu Duiambo, radi talionica nikla.[1]
Nouméa ima čak dvije međunarodne zračne luke: veću Tontoutu (IATA: NOU, ICAO: NWWW) udaljenu 52 km sjeverozapadno od grada, i manju Magentu (IATA: GEA, ICAO: NWWM) udaljenu svega 3 km od središta.[1]
Izvori
Vanjske poveznice
 | Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Nouméa |