Kromofor
Kromofor je nezasićena atomska skupina koja uzrokuje obojenost organskih spojeva, na primjer skupina s nizom konjugiranih dvostrukih veza među ugljikovim atomima (–C=C–C=C–), karbonilna skupina (>C=O), nitrozo-skupina (–N=O), nitro-skupina (–NO2), azo-skupina (–N=N–) i slično. Njezinim uvođenjem u molekulu kemijskog spoja (većinom aromatskoga) upijanje ili apsorpcija elektromagnetskog zračenja pomiče se, zbog pospješenja mezomerije u konjugiranome sustavu, iz ultraljubičastog u vidljivi dio spektra, što spoju daje obojenost (boju). Spoj koji uvođenjem kromofora može postati obojen naziva se kromogen, a uporabna svojstva u smislu bojila dobiva tek uvođenjem i auksokromne skupine, koja omogućuje njegovo vezanje uz materijal (na primjer tekstil), a također utječe i na promjenu područja apsorpcije i produljivanje boje.[2]
.jpeg)
Kromofor je dio molekule koji je odgovoran za njezinu boju.[3] Boja koju vidimo našim očima je ona koja se ne apsorbira unutar određenog spektra valne duljine vidljive svjetlosti. Kromofor je područje u molekuli gdje energetska razlika između dvije odvojene molekularne orbitale pada unutar raspona vidljivog spektra. Vidljiva svjetlost koja pogodi kromofor može se apsorbirati pobudom elektrona iz svog osnovnog stanja u pobuđeno stanje. U biološkim molekulama koje služe za hvatanje ili otkrivanje svjetlosne energije, kromofor je dio koji uzrokuje prostornu promjenu molekule kada ih pogodi svjetlost.[4]
Auksokromne skupine
Auksokromne skupine (grč. αὔξω: rastem + χρῶμα: boja) su organski supstituenti (zamjenske grupe) sa slobodnim elektronskim parovima koji osposobljavaju obojene kemijske tvari da se mogu upotrebljavati kao tehnička bojila, na primjer supstituenti –OH, –NH2, –COOH.