Hrvatski gimnastički savez

ÌHrvatski gimnastički savez je hrvatska krovna gimnastička organizacija.

Međunarodni naziv za Hrvatski gimnastički savez je Croatian Gymnastic Federation.

Utemeljen je 6. studenoga 1904. godine na Sušaku u Rijeci kao Hrvatski sokolski savez. Poslije II. svjetskoga rata aktivnosti gimnastičara odvijaju se u gimnastičkim sekcijama fiskulturnih društava koje je okupljao Odbor za gimnastiku Fiskulturnoga saveza Hrvatske, osnovan 1945. Gimnastički savez Hrvatske utemeljen je 1948. Od 1951. gimnastičari su djelovali u sklopu Saveza za tjelesni odgoj Partizan Hrvatske. Samostalni gimnastički savez ponovno je osnovan 1962.[1][2]

Član je Međnarodne gimnastičke federacije (FIG) od 26. lipnja 1907. godine[1] i Europskog gimnastičkog saveza (UEG).

Sjedište saveza je na Trgu Krešimira Čosića 11, u Zagrebu.

Športska gimnastika

Osvojene medalje

Tin Srbić: Svjetski prvak na preči 2017. godine

Nakon Svjetskog prvenstva 2019. godine u Stuttgartu

Natjecanje Ukupno
Olimpijske igre0101
Svjetska prvenstva1214
Europska prvenstva1427
Ukupno27312

Olimpijske igre

do 2021.

Pojedinačno

Posljednje finale: 2020. T.Srbić

#
1
2
Gimnastičar(ka)SpravaZlatoSrebroBroncaUkupno
Filip UdeKsH0101
Tin Srbićpreča0101

Ekipno

Italic - osvajali medalje za Jugoslaviju

#Gimnastičar(ka)ZlatoSrebroBroncaUkupno
1Dragutin Ciotti0011

Svjetsko prvenstvo

13 lis 2019

Pojedinačno

Posljednje finale: 2019. T. Srbić

#Gimnastičar(ka)ZlatoSrebroBroncaUkupno
1Tin Srbić1102
2Filip Ude0101
3Marijo Možnik0011


Po spravama
#Gimnastičar(ka)ZlatoSrebroBroncaUkupno
Konj s hvataljkama
1Filip Ude0101
Preča
1Tin Srbić1102
2Marijo Možnik0011

Ekipno

Italic - osvajali medalje za Jugoslaviju

#Gimnastičar(ka)ZlatoSrebroBroncaUkupno
1Rafajlo Ban0011

Europsko prvenstvo

nakon 2023.

MedaljeŠportska gimnastikaUkupno
DvRGredaParterPreskokKarikeKsHPrečaRučeVišebojEkipno
ŽMŽMŽMŽM
Zlato///////02/////2
Srebro///1///33/////7
Bronca///////20/////2

Pojedinačno

Italic - osvajali medalje za Jugoslaviju

#
1
2
3
4
5
6
Gimnastičar(ka)SpravaZlatoSrebroBroncaUkupno
Tin Srbićpreča1203
Marijo Možnikpreča1102
Filip UdeKsH0202
Robert SeligmanKsH0112
Aurel Benovićparter0101
Ivan ČaklecKsH0011


Popis finalista s barem 4 finala[3]
Gimnastičar(ka)Sprava
MMarijo Možnik4preča
MRobert Seligman9KsH
MFilip Ude10KsH, višeboj

Prvo žensko pojedinačno finale izborila je Tijana Korent 2013.[4]

Ekipno

Prvo ekipno žensko seniorsko finale izboreno je 2020.[4]

Svjetski kup

Artistic Gymnastics World Challenge Cup; prije Artistic Gymnastics World Cup, FIG World Cup

Svjetski kup je godišnje natjecanje koje ima nekoliko postaja od kojih je jedna i Hrvatska (Osijek). Plasmanom na pojedinim natjecanjima skupljaju se bodovi za ukupni poredak na svjetskoj ljestvici.

Pobjednici na barem jednom natjecanju u Svjetskom kupu.
bold - aktivni
Broj u zagradi označava broj različitih sprava na kojima je gimnastičar/ka osvoji-o/la medalje.

nakon GP Osijek 2024.

Gimnastičar(ka)PobjedePostoljaDiscipline/pobjeda
MAurel Benović (2)482_parter, preskok
MAleksej Demjanov (4)372_karike, preča
ŽAna Đerek (3)313parter
ŽTina Erceg (4)113parter[5][6]
MTomislav Marković715parter[7]
MMarijo Možnik519preča[8]
MRobert Seligman528KsH[9]
MTin Srbić1018preča[10]
ŽTijana Tkalčec210preskok[11]
MFilip Ude (3)4172_KsH, parter[12]
ŽChristina Zwicker11greda
MMateo Žugec12KsH


Prva mjesta na FIG Svjetskoj rang listi

Ukupna pobjeda u Svjetskom kupu u pojedinim disciplinama

Gimnastičar(ka)TituleSpravaGodine
Tomislav Marković2parter2014., '15.[13]
Marijo Možnik3preča2010., '13., '14.[8]
Robert Seligman1KsH2014.
Tin Srbić1preča2023.
Tijana Tkalčec2preskok2010., '11.[11][14]

Mediteranske igre (pojedinačno)

2001. – 2018.

Barem jedna pobjeda.
Broj u zagradi označava broj različitih sprava u kojima je gimnastičar(ka) osvoji-o/la medalje.

Gimnastičar(ka)PobjedePostoljaSprava/pobjede
[[]]
Robert Seligman02*

* najviše postolja

Gimnastički elementi nazvani po hrvatskim gimnastičarima

Težine elemenata: 0.1=A < B < C < D < E < F < G < H < I=0.9 (< zabranjeni - smatrani preopasnima), osim za preskok u kojem su težine u rasponu 2.0 - 7.2

ElementTežinaSpravaAutorOpis elementaUpisan u CoP
delladioCDvRTanja Delladio[15][16]
delladio 2CDvRTanja Delladio
ercegGgredaTina Erceg[17]
koljaninFgredaKarmen Koljanin3.5 okreta oko uzdužne osi na jednoj nozi u čučnju[18] Nap: još nije priznat od FIG-a
korosteljevEparterAndrej Korosteljevpružena šrauba od 540° koja se pretvara u salto naprijed i završava na noge[19]2016.
moznikE (D)prečaMarijo Možnikleteći element; pruženi Tkachev s pola okreta u mješoviti el-grip hvat i dolazak do stoja na rukama (ako se element izvodi raznožno)2009.

Filip Ude je također osmislio element (na ručama - veleokret koji završava na jednoj ruči), ali ga još nije izveo na svjetskom prvenstvu da bi bio priznat.[20]

Ritmička gimnastika

Europsko prvenstvo

5 Srp 2016

MedaljeRitmička gimnastikaUkupno
IndividualnoGrupnoEkipno
višebojrekvizitibez rekvizita
Zlato/////0
Srebro/////0
Bronca/////0

Trampolin & Tumbling

Europsko prvenstvo

5 Srp 2016

MedaljeTrampolinTumblingUkupno
IndividualnoSinkroEkipnoDouble Mini
IndividualnoEkipnoIndividualnoEkipno
MŽMŽMŽMŽMŽMŽMŽ
Zlato//////////////0
Srebro//////////////0
Bronca//////////////0

Nacionalni rekordi

5 Srp 2016

Individualni

OI - Olimpijske igre, SP - Svjetsko prvenstvo, SK - Svjetski kup, OK - Olimpijski kvalifikacijski turnir, EP - Europsko prvenstvo

SpravaOcjenaGimnastičar(ka)Natjecanje
dvovisinske ruče12.833Tina Erceg2012., OI
greda14.075Tina Erceg2008., OI
kariken/a
konj s hvataljkama15.900Filip Ude[21]2014., SP
parter15.400Filip Ude2007., SP
13.700Tina Erceg2008., OI
preča15.800Marijo Možnik[22]2011., SK
preskokukupna
ocjena
15.566Filip Ude2012., OK
13.933Ana Đerek2016., OK
pojedinačni
skok
n/a
13.233Tijana Korent2023., GP Osijek
ruče15.050Filip Ude2008., SK
višeboj (šg)86.030Filip Ude2012., OK
53.250Tina Erceg[23]2008., OI
double minin/a
n/a
trampolinn/a
n/a
tumblingn/a
n/a
bez rekvizita
rekviziti *15.000 (o)Laura Božić2017.
višeboj (rg)n/a

* čunjevi, lopta, obruč, traka, vijača; najviša ostvarena ocjena - neovisna o rekvizitu

Ostalo

Prvo gimnastičko (sokolsko) društvo u Hrvatskoj osnovano je 1874. godine u Zagrebu pod imenom Hrvatski sokol.[24] Prvo gimnastičko nadmetanje u Hrvatskoj održano je u Zagrebu 1877.[24]

Od 1878. počeo je izlaziti časopis Sokol baveći se stručnim pitanjima gimnastike, odnosno sokolskog sustava, a od 1890. časopis Gimnastika, mjesečnik za školsku i društvenu gimnastiku, koji je izlazio 9 godina.[2]

II. gimnaestrada održana je 1957. u Zagrebu.[25]

Osim u Osijeku, Svjetski kup u športskoj gimnastici odvio se 1982. u Zagrebu u organizaciji "ZTD Hrvatski sokol".[26]

Gimnastička vrsta Hrvatskoga sokola sudjelovala je u svibnju 1911. na svjetskom prvenstvu u športskoj gimnastici, što je bio prvi nastup pod vlastitom zastavom jedne hrvatske športske reprezentacije na velikome međunarodnom natjecanju.[24]

Prvi hrvatski gimnastičar koji je nastupio na OI i ujedno osvojio i odličje bio je Dragutin Ciotti na OI u Amsterdamu 1928.[27] Prvi nastup hrvatskih gimnastičarki na OI bio je 1948. (Tanja Kober, Dragica Basletić, Zlata Mijatović).[28] Tina Erceg je prva hrvatska gimnastičarka koja je od samostalnosti nastupila na Olimpijskim igrama (2008.).[29]

Najviše nastupa na OI (u športskoj gimnastici) ima Filip Ude (3), a kod žena Tina Erceg i Tanja Kober (2). Hrvatska još nije imala predstavnika u ritmičkoj gimnastici i trampolinu.

Robert Seligman je prvi hrvatski gimnastičar koji je ušao u pojedinačno finale nekog seniorskog svjetskog natjecanja (OI, SP, SK). Ostvario je to kao 15-godišnjak, kada je ušao u finale Svjetskog kupa u Parizu. Na Svjetskom kupu u New Yorku 2005. postao je prvi hrvatski gimnastičar koji je osvojio pojedinačnu medalju na nekom seniorskom svjetskom natjecanju. To je ujedno bila i prva seniorska medalja u gimnastici za Hrvatsku od osamostaljenja. On je prvi hrvatski gimnastičar koji je pobijedio na natjecanju Svjetskog kupa (2005. u Gentu) te na Univerzijadi (u Izmiru). On i Filip Ude donijeli su Hrvatskoj prve medalje s Europskog prvenstva od osamostaljenja.[30] Prvi hrvatski gimnastičar koji je ušao u pojedinačno finale seniorskog SP-a (2006.).

Tijana Tkalčec je prva hrvatska gimnastičarka koja se plasirala u pojedinačno seniorsko finale Europskog gimnastičkog prvenstva (2013.).[31]

Sustav gimnastičkih kvalifikacija za Olimpijske igre koje će se održati u Tokiju 2020. godine izradili su hrvatski stručnjaci (treneri naših najboljih vježbača - Tigran Gorički, Marijo Vukoja, Saša Solar i Vladimir Mađarević). [Gimnastičari više neće imati samo jednu priliku kvalificirati se na OI. Neće odlučujuće biti samo posljednje svjetsko prvenstvo prije Igara. Višebojci će uz dosadašnji sustav, da idu trojica medaljaša sa SP-a, imati priliku otići i budu li među dva na kontinentalnim prvenstvima. Specijalisti po spravama kvalificirat će se osvoje li neku od tri medalje na SP-u ili ukupnu pobjedu u Svjetskom kupu, a najbitnije od svega je što će se pomicati lista. Primjerice, bude li gimnastičar X na SP-u četvrti na konju s hvataljkama, a netko od prve trojice Igre već izbori s momčadi ili višebojem, lista se pomiče. Isti je slučaj i sa Svjetskim kupom. Odredit će se tri svjetska kupa i ukupni pobjednici osigurat će vizu, no ako je pobjednik to već ostvario kroz SP ili kontinentalno prvenstvo, lista se ponovno pomiče.][32]

Popis finalista na Olimpijskim igrama i Svjetskom prvenstvu

nakon 2022.

Gimnastičar(ka)OISP[33]Sprava
ŠgAleksej Demjanov 01karike
ŠgMarijo Možnik01preča
ŠgRobert Seligman05KsH
ŠgTin Srbić13preča
ŠgFilip Ude15KsH, višeboj

Vidi

Međunarodna natjecanja u Hrvatskoj

Turniri s barem 15 izdanja ili 1. turniri svoje vrste u Hrvatskoj ili turniri posebni u europskim razmjerima
GranaNaziv turniraLokacija1.
izdanje
Zadnje
izdanje
Bilješke
RgFIG Aura CupZagreb2016.održava se[35]
RgGalatea CupVrsar2017.održava se[36]
ŠgGrand prix OsijekOsijek2009.održava se
ŠgMemorijal Stjepan BoltižarZagreb1989.održava se[34]
RgSvibanjski turnirZagreb1981.održava se[37]

Vanjske poveznice

Izvori

  • HOO Eduard Hemar: Dragutin Ciotti - zaboravljena hrvatska olimpijska medalja
  • Sušačka revija, broj 73 Jelena Androić: Zaboravljeni riječki olimpijac