Hrvati u Srbiji
Hrvati u Srbiji su nacionalna manjina Republike Srbije. Kao zajednica su tek od 2005. priznati kao nacionalna manjina.
Prema popisu iz 2011. ukupan broj Hrvata je iznosio 57.900 i čine 0,81 % stanovništva Srbije.[1] Najviše ih je u Vojvodini gdje je 47.033 izjašnjenih Hrvata i gdje su četvrta po brojnosti etnička skupina. Druga regija gdje su Hrvati brojniji je beogradska regija gdje je bilo 7.752 izjašnjena Hrvata čime su bili peta etnička skupina po brojnosti,[2] dok je još i velik broj Hrvata izjašnjenih pod nenacionalnom opcijom „Jugoslavena”.
Prema popisu iz 1961., broj Hrvata iznosio je još 196.409.Prema popisu iz 1991. ukupan broj Hrvata je iznosio 97.344 i činili su 1,24 % stanovništva Srbije.Prema popisu stanovništva provedenom 2002. godine, u Srbiji te je godine živjelo 70.602 Hrvata. 56.546 u Vojvodini a 14.056 u Središnjoj Srbiji.
Broj Hrvata u Srbiji znatno se smanjio u prošlih 70 godina.
Hrvati u središnjoj Srbiji su uglavnom došli u te krajeve poslom ili bračno, a uglavnom su se rodili izvan središnje Srbije, a karijeru napravili u Srbiji gdje su ostali. Bilo je i obratnih situacija, kad su se rodili u obitelji takvih Hrvata u Srbiji, a karijeru napravili izvan Srbije.
Znamenite ličnosti
Poznati Hrvati i osobe hrvatskog podrijetla koji su iz uže Srbije su: glumci Aljoša Vučković, Žarko Radić,[3] Milan Štrljić (vratio se u Hrvatsku, kćer Iva Štrljić,[4] glumica je ostala u Beogradu), klarinetist Ante Grgin (vratio se u Hrvatsku),[5] šahist Petar Trifunović, nogometaši Vladimir Petrović, Slavoljub Muslin, Stjepan Bobek, Zlatko Čajkovski, Florijan Matekalo, Ivan Ćurković, Franjo Šoštarić, Dragan Mance, Antonio Rukavina, Srđan Mrkušić, plesač Aleksandar Josipović, slikar i dekorater Dragutin Inchiostri Medenjak, operna pjevačica Biserka Cvejić, košarkaš Zoran Maroević, vaterpolisti Vanja Udovičić (rođeno ime Franjo), Ratko Rudić, Vlaho Orlić, pjevač Zlatko Pejaković, botaničar Josip Pančić, povjesničarka Ljubica Štefan, povjesničari Ivan Božić, Jorjo Tadić, glumice Neda Arnerić, Anja Alač (kćer hrvatskog glumca Aleksandra Alača i glumice Vesne Čipčić), filmski kritičar i teoretičar filma Severin Franić i njegova kći Ana Franić,[6] scenarist Siniša Pavić, književnici Antun Šoljan, Gvido Tartalja, književnica Marija Čudina, jezikoslovci Vladimir Anić i Marko Simonović, general JRZ i PZO Zvonimir Jurjević, arhitekti Ivo Kurtović, Mate Bajlon, liječnica Slavka Morić, kazališni kritičar i novinar Feliks Pašić, povjesničar umjetnosti i likovni kritičar Jerko Denegri, povjesničar književnosti Nikša Stipčević, fotograf Ivo Eterović,[7] sociolog i prevoditelj Aljoša Mimica, atletičari Ivan Gubijan,[8] Franjo Mihalić i drugi. Iz vremena Austro-Ugarske valja spomenuti Đuru Horvatovića (ujca osnivača Hrvatskog domobranstva Marka Crljena) i dr.[9]
Po majci su Hrvati pjevač Milan Mladenović, nogometaš Siniša Mihajlović, glumac Vladimir Petrović (Žikina dinastija), general Veljko Kadijević[10] i drugi. Brojni su borci hrvatskih partizanskih brigada živjeli u Beogradu ili u drugim gradovima u Srbiji[11] (Ante Banina, Ljubo Ilić, Rudolf Primorac, Nenad Parenta, Paško Romac, Stjepan Filipović, Bruno Vuletić[12]). Po ocu hrvatskog je podrijetla tužitelj srbijanskog Specijalnog suda za ratne zločine Bruno Vekarić. Njegov je otac Vatroslav Vekarić, Hrvat iz Dubrovnika, dugogodišnji direktor beogradskog Instituta za međunarodnu politiku i pisac više knjiga iz oblasti međunarodnog prava i međunarodnih odnosa.[13]Hrvatskog su podrijeta konvertiti i osobe iz konvertitskih ogranaka obitelji Frenki Simatović, Vladimir Štambuk[14] (sin diplomata Zdenka Štambuka), književnici Vid Vukasović Vuletić, Marko Car, Sibe Miličić, diplomat Ivo Visković, veleposlanik Srbije u Njemačkoj i drugi.
Povezani članci
Izvori
Vanjske poveznice
- Hrvatska riječ, tjednik
- Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema Bačke i Banata Arhivirana inačica izvorne stranice od 23. ožujka 2012. (Wayback Machine)
- Hrvati Vojvodine: Josipoviću i Tadiću, zaštitite nas! Otvoreno pismo. Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. veljače 2012. (Wayback Machine) Večernji list 17. veljače 2011.
 | | Ovo je osnova ili početak budućeg članka. Pomozite Wikipediji i dopunite ga. |