Zametak
Zametak, embrij ili embrion (starogrčki: ἔμβρυον, množina ἔμβρυα) višestanični je diploidni eukariot u najranijem stadiju razvoja, od prve diobe stanica do rođenja, izlijeganja ili klijanja. Kod ljudi se naziva embrijem od trenutka oplodnje do kraja 8. tjedna trudnoće, nakon čega se naziva fetus.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0b/Human_Embryo_-_Approximately_8_weeks_estimated_gestational_age.jpg/200px-Human_Embryo_-_Approximately_8_weeks_estimated_gestational_age.jpg)
Znanost koja proučava zametke naziva se embriologija.
Začećem nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 kromosoma, 23 od oca i 23 od majke. Ta stanica sadrži složen genetski nacrt svake pojedinosti poput spola, visine, boje kože itd. Na DNK zapisane su sve potrebne genetske informacije. Njih ima veoma mnogo, toliko koliko bi stalo u pet setova Enciklopedije Britannice. Jako mnogo podataka zapisano je u jako minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto skupili svi genetski podaci s DNA 5 milijardi ljudi na Zemlji, oni bili veličine dvije tablete.[1]
Embrij se od početka svoga postojanja razlikuje od bilo koje majčine ili očeve stanice i raste slijedeći vlastiti put razvitka, upravljan samim sobom, prema vlastitom preživljavanaju i vlastitoj zrelosti. Embrij je ljudski, jer posjeduje genetičku konstituciju svojstvenu ljudskim bićima. Potpuno je programiran i aktivno predisponiran, da se razvije do zrelosti u ljudsko biće što će i postići, ako ne bude ometan bolešću ili vanjskim djelovanjem.[2]
Pobačaj ili abortus je prekid trudnoće odstranjenjem ili izbačajem embrija iz maternice.
Unutarnje poveznice
Vanjske poveznice
- Shema ljudskog fetalnog razvoja (engl.)
- Galerija s fotografijama zametaka raznih bića Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. veljače 2006. (Wayback Machine) (engl.)
- Razvoj ljudskog zametka (engl.)
- Zametak od oplodnje do rođenja Arhivirana inačica izvorne stranice od 25. srpnja 2010. (Wayback Machine) (engl.)
- The Human Fertilisation and Embryology Authority (HFEA) (engl.)