Ruska rublja

Rublja (Ruski: рубль rublʹ, množina рубли́ rubli; ) (ISO 4217 kod: RUB) je valuta Ruske Federacije i dvije djelimično priznate republike, Abhazije i Južne Osetije.[1]

Ruska rublja
рубль

Lice ruske novčanice od 5000 rublji
Korisnik Rusija, Abhazija, Južna Osetija
Nacionalna bankaCentralna banka Rusije (ru.: "Банк России")

Ranije, rublja je također bila valuta Sovjetskog Saveza i Ruske Imperije do njihovog nestanka. Bjelorusija koristi monetu istog imena.[1]

Rublja je podijeljena na 100 kopejki (Ruski: копе́йка, množina: копе́йки,). ISO 4217 kod je RUB; prijašnji kod, RUR, se odnosi na rusku rublju prije denominacije iz 1998. (1 RUB = 1000 RUR).

Historija

Rublja se spominje još u 14. vijeku. Tada su bile kovanice u opticaju pod nazivom "rubel" koje su tokom 16. vijeka na teritoriji Rusije postale jedino legalno sredstvo plaćanja. Nakon raspada SSSR-a 1991. rublja je izložena visokoj inflaciji i postaje nestabilna. Zahvaljujući izvozu sirovina inflacija je djelimično zaustavljena. U 1998. izvršena je denominacija u odnosu od 1:1000, tj. jedna nova rublja je vrijedila 1000 starih. Od 2005. kurs je, da bi postao stabilniji, vezan za euro i dolar.[1]


Novčanice

U opticaju su novčanice u apoenima od 5 do 5000 rubalja. Apoeni od 5 i 10 se ne štampaju više i zamjenjuju se kovanicama iste nominalne vrijednosti.[1]

VrijednostLiceNaličjeMotivi lica i naličjaVeličinaBojaSerije
5 rubalja Veliki Novgorod, Novgorodski kremlj, Spomenik "1000 godina Rusije"[2]137 mm × 61 mmZelena1997
(zamijenjen kovanicama)
10 rubalja Krasnojarsk, Most preko Jeniseja, brana na Krasnojarksom jezeru[3]
od 2001 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2001 Г [4]
od 2004 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2004 Г [5]
150 mm × 65 mmŽuta1997, 2001, 2004
(od 2009. zamijenjen kovanicama)
50 rubalja Sankt Peterburg, Stubovi Rostre na obali Neve (Prednja strana: detalj, Zadnja strana: cijelo), Petropavlovska tvrđava, nekadašnja berza[6],
od 2001 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2001 Г [7]
od 2004 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2004 Г [8]
150 mm × 65 mmTamnoplava1997., 2001., 2004.
100 rubalja Moskva, Pozorište Bolšoj (prednja strana: Kvadriga; zadnja strana: cijelo)[9]
od 2001 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2001 Г [10]
od 2004 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2004 Г [11]
Smeđa1997, 2001, 2004
500 rubalja Arhangelsk, Luka na Sjevernoj Dwini, Petar Veliki, Solovecki samostan[12]
od 2001 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2001 Г [13]
od 2004 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2004 Г [14]
od 2010 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2010 ГОДА [15]
150 mm × 65 mmLjubičasta1997, 2001, 2004, 2010
1000 rubalja Jaroslav Mudri, Samostan Hristovog preobraženja s kapelom, crkva Ivana Krstitelja sa zvonom[16]
od 2004 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2004 Г [17]
od 2010 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2010 ГОДА [18]
157 mm × 69 mmTirkizna2001, 2004, 2010
5000 rubalja Habarovski most, Nikolaj Muravjow-Amurski[19]
od 2010 dodan tekst:МОДИФИКАЦИЯ 2010 ГОДА [20]
157 mm × 69 mmCrvena2006, 2010

Kovanice

VrijednostSlikaSastavMasaPrečnikDebljinaRubSerija
1 kopejka Čelik s presvlakom od kupronikla1,5 g15,5 mm1,25 mmgladak1997.[21]
(Od 2008. povučen iz opticaja)
5 kopejki Čelik s presvlakom od kupronikla2,6 g18,5 mm1,45 mmgladak1997.
[22](Od 2008. povučen iz opticaja)
10 kopejki Mesing;
od 2006: Čelik s presvlakom od Cu i Zn[23]
1,95 g
1,85 g
(od 2006)
17,5 mm1,25 mmSa žljebovima (98);
od 2006: gladak
1997.
50 kopejki Mesing;
od 2006:Čelik s presvlakom od Cu i Zn[24]
2,90 g
2,75 g
(od 2006)
19,5 mm1,50 mmSa žljebovima (105);
od 2006: gladak
1997.
1 rubalja kupronikl
od 2009. čelik galvaniziran niklom[25]
3,25 g
3,0 g
(od 2009)
20,5 mm1,50 mmSa žljebovima (110)1997.
2 rubalja kupronikl;
od 2009. čelik galvaniziran niklom[26]
5,10 g
5,0 g
(od 2009)
23,0 mm1,80 mmŽljebovi s prekidima br />(12×7)1997.
5 rubalja Bimetal (Cu-Ni s presvlakom od Cu);
od 2009. čelik galvaniziran niklom[27]
6,45 g
6,0 g
(od 2009)
25,0 mm1,80 mmŽljebovi s prekidima
(12×5)
1997.
10 rubalja Čelik s presvlakom od mesinga[28]5,63 g22,0 mm2,20 mmŽljebovi s prekidima
(6×7 i 6×5)
2009.

Reference

Vanjski linkovi