Proljeće
Proljeće je jedno od četiri godišnja doba. Na sjevernoj polulopti traje od 21. marta, april, maj i dio ( do 21.) juna. Na južnoj Zemljinoj polulopti uključuje dio septembra, cijeli oktobar i novembar, te dio decembra (do 21.). Na prvi dan proljeća dan i noć traju jednako (proljetna ravnodnevica). Na južnoj Zemljinoj hemisferi, proljeće općenito počinje 1. septembra, a završava 30. novembra. Krajem proljeća nastaje ljeto, a krajem zime proljeće.[1][2][3][4]
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/57/Fr%C3%BChling_bl%C3%BChender_Kirschenbaum.jpg/250px-Fr%C3%BChling_bl%C3%BChender_Kirschenbaum.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/71/Oberhausen_-_Gasometer_-_Der_sch%C3%B6ne_Schein_-_Primavera_%28Botticelli%29_04_ies.jpg/250px-Oberhausen_-_Gasometer_-_Der_sch%C3%B6ne_Schein_-_Primavera_%28Botticelli%29_04_ies.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/9/92/Colorful_spring_garden.jpg/280px-Colorful_spring_garden.jpg)
Proljetna razdoblja
Postoje tri proljetna razdoblja: pretproljeće počinje u vrijeme pojavljivanja biljaka proljetnica, često zvanih "vjesnici proljeća", rano proljeće razdoblje pojavljivanja cvjetova i listića na drveću, a u pravo proljeće lista većina listopadnog drveća. Najpoznatiji vijesnici proljeća su ljubičica, šumarica, šafran, visibaba i jagorčevina.