Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014.
- Stranica
- Razgovor
Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2014. su šesti po redu predsjednički izbori u Hrvatskoj. Održani su 28. decembra 2014. godine. Po izbornom zakonu ukoliko niti jedan kandidat u prvom krugu ne dobije potrebnu apsolutnu većinu, drugi krug održao bi se, poštujući zakonske rokove, 11. januara 2015. Aktualnom predsjedniku Republike Ivi Josipoviću petogodišnji mandat istječe 18. februara 2015, dok bi mandat novoizabranom predsjedniku započeo 19. februara 2015.
Vlada Republike Hrvatske 20. novembra 2014. raspisala je izbore za Predsjednika Republike Hrvatske.[1] Odluka je stupila na snagu 24. novembra 2014, kada je započeo teći 12-dnevni rok za prikupljanje prijedloga kandidata za predsjednika Republike. Za pravovaljanost kandidature, ista mora biti podržana potpisima najmanje 10.000 birača.
Datum | Uzorak | Anketar | Ivo Josipović | Kolinda Grabar-Kitarović | Milan Kujundžić | Ivan Sinčić | Neodlučni / niko |
---|---|---|---|---|---|---|---|
27. 12. – | 11.125 | Jutarnji list Arhivirano 29. 12. 2014. na Wayback Machine | 30% | 17% | 2% | 51% | |
23. 12. – | 10.522 | Večernji list | 9,52% | 25,84% | 42,58% | 22,06% | |
21. 12. – | 61.242 | Index.hr | 45% | 12% | 5% | 33% | 6% |
19. 12. | 1017 | Ipsos plus za Novatv | 46,5% | 34,9% | 7,2% | 9,2% | |
18. 12. | ? | Promocija plus for RTL Arhivirano 27. 12. 2014. na Wayback Machine | 42,1% | 30,5% | 9,3% | 7,5% | 10,6% |
Istraživanja i ankete prije predsjedničke predizborne kampanje odnosno do 9. decembra:
Datum | Anketar | Ivo Josipović | Kolinda Grabar-Kitarović | Milan Kujundžić | Drugi | Neodlučni / niko |
---|---|---|---|---|---|---|
4. 12. | Promocija plus za RTL Arhivirano 27. 12. 2014. na Wayback Machine | 42,3% | 28,3% | 11,2% | 9,5 | 8,7 |
6. 9. | Promocija plus Arhivirano 1. 1. 2015. na Wayback Machine | 48,9% | 32,5% | 6,8% | ||
4. 9. | Ipsos puls Arhivirano 3. 10. 2014. na Wayback Machine | 45,5% | 30,9% | 2,1% | 9,4% | 12,1% |
4. 8. | Promocija plus Arhivirano 23. 12. 2014. na Wayback Machine | 48,4% | 33,6% | 4,8% | 3,2% | 10,0% |
1‒3. 7. | Promocija plus Arhivirano 23. 12. 2014. na Wayback Machine | 49.2% | 35,2% | 4,3% | 1,8% | 9,4% |
juni | Promocija plus Arhivirano 23. 12. 2014. na Wayback Machine | 50,1% | 29,2% | 6,2% | 4,8% | 9,6% |
juni | Ipsos puls | 50,3% | 37,3% | 12,4% | ||
maj | Promocija plus Arhivirano 23. 12. 2014. na Wayback Machine | 52,5% | 27,0% | 6,1% | 5,9% | 8,6% |
april | Promocija plus Arhivirano 23. 12. 2014. na Wayback Machine | 51,6% | 27,2% | 4,5% | 8,6% | 8,2% |
mart | Promocija plus Arhivirano 23. 12. 2014. na Wayback Machine | 52,2% | 28,4% | 8,8% | 10,7% | |
februa | Promocija plus Arhivirano 23. 12. 2014. na Wayback Machine | 54,0% | 24,0% | 10,3% | 11,7% | |
januar | Promocija plus Arhivirano 23. 12. 2014. na Wayback Machine | 51,7% | 17,4% | 19,9% | 11,0% |
Državna izborna komisija objavila je četiri pravovaljane kandidature prema redoslijedu predanog broja potpisa[2], dok su tri kandidature odbijene jer nisu imale dovoljan broj potpisa podrške.[3]
Kandidat | Stranke/Koalicija | Potpisi podrške | |
---|---|---|---|
Kolinda Grabar-Kitarović | HDZ, HSS, HSP AS, BUZ, HDS, ZDS, HSLS, HRAST | 328.683 | |
Ivo Josipović | SDP, HNS, IDS, HSU, Laburisti, Reformisti, ORaH, AHU, HDSS, ISU, JS, MDS, PGS, SHUS, SU, SUH, UDU | 203.875 | |
Milan Kujundžić | Savez za Hrvatsku | 50.000 | |
Ivan Sinčić | Živi zid | 15.200 |
Službena izborna kampanja počela je u ponoći, 9. decembra 2014.
Prvi krug predjedničkih izbora obilježila je mrtva utrka između Josipovića i Grabar-Kitarović. Razlika između njih bila je samo 1,24%.[4] Politolog Boško Picula smatra da ovako mala razlika između Josipovića i Grabar-Kitarović oslikava podjelu hrvatskog društva.[5]
Josipovićev rezultat bio je lošiji je od očekivanog. To je politolog Davor Gjenero ocijenio kao "strašan šok" za Josipovića, ali i za vladajuću Kukuriku koaliciju.[5] Josipović je nakon objave rezultata najavio pobjedu i u drugom krugu.[6] Grabar-Kitarović je rezultate prvog kruga izbora okarakterizirala kao želju građana za promjenama.[7]
Najveće iznanađenje izbora bio je Ivan Sinčić, kandidat Živog zida koji je dobio 16,42% glasova.[8] Nakon objave rezultata, Sinčić je izjavio da je "pobjednik Živi zid", najavio je i sudjelovanje na parlamentarnim izborima uz nadu da će ga podržati njegovi birači.[9] Politolog Zdravko Petak smatra da razlog iznanađenja leži u "protestnom glasanju" i "drugačijem gledanju na razvoj i socijalnu situaciju koja je dosta teška". Petak je ocijenio da je to zbog toga jer "vodeće hrvatske politike ne nude rješenje za izlaz iz krize", a Sinčićev uspjeh okarakterizirao je kao "radikalizaciju politike". Politolozi smatraju da će njegovi glasači uglavnom apstinirati u drugom krugu.[5]
U Kujundžićevom izbornom štabu očekivali su najmanje oko 10% podrške, ali je dobio 6,30%.[10] Kujundžićev slab rezultat bio je iznenađujući. Značajnu podršku izgubio je među biračima porijeklom iz BiH, ali i iz same BiH kada je izjavio da se protivi trećem entitetu i da podržava "konstitutivnost naroda na cjelokupnom teritoriju BiH", odnosno odluku Ustavnog suda koja je narušila konstitutivnost Hrvata u čitavoj BiH. U ovakvom stavu su ga podržali predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, Zvonko Jurišić, predsjednik HSP-a BiH, ali i HDZ 1990.Greška kod citiranja: Nedostaje oznaka za zatvaranje </ref>
nakon <ref>
Drugi krug | ||||
---|---|---|---|---|
Kandidati | % | |||
Ivo Josipović | 49.26 | |||
Kolinda Grabar-Kitarović | 50.74 |
Izbori u Republici Hrvatskoj | |
---|---|
Parlamentarni | |
Predsjednički | |
Županijski dom |
|
Lokalni i područni |
|
Vijeća i predstavnici nacionalnih manjina |
|
Evropski parlament |
|
Referendumi |
|
Izborne jedinice |
|