Prašnik

Prašnik se obično sastoji od prašničke niti pod nazivom filament i prašničkih kesica ili prašnica (antera) koje sadrže mikrosporangiju. Prašnice su obično dvodijelne i priključene na vlakno ili u bazi ili u sredini područja prašnčkih kesica. Sterilno tkivo između režnjeva zove se vezivo. Polenova zrna razvijaju se iz mikrospora u mikrosporangiji i sadrže muški gametofit.

Svi prašnici u cvijetu označavaju se kao androecij. Androecij kod raznih vrsta biljaka javlja se u velikom izboru varijanti, od kojih su neke veoma složene.^[4][5][6][7] On okružuje ginoecije cvijetnim omotačem (periantom). Nekoliko predstavnika porodice Triuridaceae, a posebno Lacandonia schismatica, su izuzeci, jer kod njih ginoeciji okružuju androecije.

• Stamen je latinska riječ sa značenjem "nit" (prvobitna nit u tkanju)^[8]
• Filament je termin koja je izveden iz klasične latinske filum, što također označava konac ili nit.^[8]
• Antera potiče od francuske riječi anthère,^[9] koja je izvedena izh klasične latinske riječi anthera, u smislu "medicinski ekstrakt cvijeta"^[10][11] izvedeno iz starogrčkog ἀνθηρά,^[9][11], ženskog oblika ἀνθηρός - anteros = cvjetanje,^[12] od ἄνθος,^[9] "cvijet".^[12]
• Androecij je termin koji potiče od starogrčke ἀνήρ – andro = muško,^[12] + οἶκος - oikos = kuća, komora/soba.^[12]

U zavisnosti od vrste biljaka, neki ili svi prašnici u cvijetu mogu biti priključeni na latice ili cvjetne osi. Oni također mogu biti samostojeći ili spojeni jedni s drugima na različite načine, uključujući i fuziju nekih, ali ne svih prašnika. Vlakna mogu biti spojena a prašnici slobodni ili vlakna slobodna – a antere spojene. Umjesto pojave dviju prašnica, jedna se ponekad i ne razvije, ili, alternativno, u kasnijem razvoju dvije mogu biti spojene u jednu.^[13] Ekstremni slučajevi fuzije prašnika javljaju se u nekim vrstama roda Cyclanthera, u porodici Cucurbitaceae i u sekciji Cyclanthera roda Phyllanthus (porodice Euphorbiaceae), gdje prašnici čine prsten oko ginoecija, sa jednom prašnicom.^[14]

Tipski prašnik sadrži četiri mikrosporangije. Mikrosporangija ima oblik vrećice ili džepa (locule) u prašniku. U dvije odvojena prašnice, na svakoj strani jedan prašnik može se spojiti u jednu prašnicu. Svaka mikrosporangija obložena je slojem hranjivog tkiva pod nazivom tapetum i u početku sadrži diploidne polenske matične ćelije. One ulaze u mejozu u kojoj formiraju haploidne spore. Spore mogu ostati spojene u tetradama ili odvojene nakon mejoze. Svaka mikrospora dijeli se zatim mitotski i formira nezreli mikrogametofit zvani polenovo zrno.

Polen se na kraju ispušta onda kada se na prašniku formiraju otvori ili pore.

Za oplodnju, polen angiospermi mora se prenijeti do žiga (njuške) tučka, prijemne površine plodnih listića kompatibilnog cvijeta (oprašivanje). Nakon toga, polenovo zrno (nezreo mikrogametofit) obično završi svoj razvoj. Može rasti u polenovoj cijevi i prolazi kroz mitozu proizvodeći dva spermna jedra.

U tipskom cvijetu (kakav je kod većine cvjetnica) postoje plodni listići i prašnici. Kod nekih vrsta, međutim, cvjetovi su jednospolni, sa plodnim listićima (karpelima) ili prašnicima (monoecijski -oba tipa cvijeta na istoj biljci; diecijski sa dva tipa cvijeta na različitim biljkama). Cvijet koji ima samo prašnike zove se androecijski, a samo sa plodnim listićima je ginoecijski.

Cvijetovi koji imaju samo funkcionalne prašnike a nedostaju funkcionalni plodni listovi zovu se prašnički cvjetovi ili (neprecizno) muški.^[15] Biljka sa funkcionalnim samo plodnim listovima (karpelima) zove se pistilatna ili neprecizno, ženska.^[15]

Neuspjeli ili rudimentni prašnik zove se staminodij ili staminod, kao što je kod Scrophularia nodosa.

Plodni listići i prašnici orhideje spojeni su u kolonu. Gornji dio kolone je formiran od prašnika, koji je pokriven od prašničkom kapom.

• Androfore nastaju fuzijom više filamenata.

Prašnice (prašničke kesice) mogu se pričvrstiti na vezivnu nit na dva načina:^[16]

• bazifiksno: povezane bazom za filament;
  • pseudobasifiksno: donekle pogrešan naziv za konfiguraciju u kojoj se vezivno tkivo nalazi u cijevi oko filamenta;
• doriifiksno: vezane svojim centrom za filament, obično svestrano (uz mogućnost da se pokreću);

Za prašnik se može reći da je konatni (spojeni ili pridružio u istom pršljenu):

• ekstrorozni: prašnice dehiscentne usmjerene su od centra cvijeta; introrozni, prema unutra i latrorozni, prema stranama.^[17]
• monadelfozni: spojeni u jedinstvenu, spojenu strukturu;
• deklinatni: savijeni prema dolje, a zatim ka vrhu (također - deklinatno )nadolje povijeni
• diadelfozni: djelimično spojeni u dvije androecijske strukture;
• pentadelfozni: djelimično spojeni u pet androecijskih struktura;
• sinandrozni: roškaste su samo prašnice (kao u Asteraceae). Spojeni prašnici odnose se na sinandrij.

Prašnici također mogu biti adnatni (spojeni ili priključeni iz jednog ili više pršljenova):

• epipetalni: dodati na krunicu;
• epifilozni: dodati na nediferencirane tepale (kao kod mnogih Liliaceae);

Prašnici mogu imati i međusobno različitu dužinu:

• didimni: dva jednako duga para:
• 'didunamozni: javljaju se kao dva para, dugi i kratki;
• tetradinamni: pojava seta od šest prašnika sa četiri duga i dva kraća u odnosu na ostatak cvijeta (periant):
• isključeni: izvan krunice;
• uključeni: unutar krunice.

Mogu biti uređeni u jednom od dva načina:

• spiralni ili
• pršljenski: jedan ili više odvojenih pršljenova (serija) ;

U odnosu na latice, modu biti:

• diplostemoni: u dva pršljena, vanjski naizmenično sa laticama, dok je unutrašnji na suprotnoj strani od latica;
• obdiplostemonski: u dva pršljena, vanjski nasuprot prašnicima.

• 
  Insekti prikupljaju nektar i nehotice raznose polen na druge biljke gdje obave oprašivanje
• 
  Cvijet Crateva religiosa sa brojnim upadljivim prašnicima
• 
  Cvjetovi pšenice sa prašnicima
• 
  Prašnici u rodu Hemerocallis, debelo obavijaju polen
• 
  Cvjetovi svilenog drveta Albizia julibrissin) imaju mnoge končaste prašnike
• 
  Prašnici Passiflora caerulea, sa zanimljivom simetrijom
• 
  Hylocereus undatus sa žigom tučka i prašnicima
• 
  Ovi presdstavnici roda Solanum imaju prašnice koje ispuštaju polen kroz pore na vrhu
• 
  Raspored prašnika plavog i crvenog lokvanja prašnika na jutarnjem suncu (Nymphaea caerulea)
• 
  Cvijet Quinoa uklonjenom čašicom, otkrivajući pet velikih žutih dvorežnjevitih prašnika
• 
  Bradolika perunika, sa polenom na više vlakana

• Simpson, Michael G. (2011). "Androecium". Plant Systematics. Academic Press. str. 371. ISBN 978-0-08-051404-8. Pristupljeno 6. 2. 2014.
• Weberling, Focko (1992). "1.5 The Androecium". Morphology of Flowers and Inflorescences (trans. Richard J. Pankhurst). CUP Archive. str. 93. ISBN 0-521-43832-2. Pristupljeno 8. 2. 2014.