Rođen je 30. januara 1882. Politkom se počeo baviti 1907, a već 1910. izabran je za senatora iz savezne države New York na listi Demokratske stranke. Predsjednik Wilson imenovao ga je 1913. zamjenikom ministra mornarice. Na toj dužnosti ostao je do 1920, kada je Demokratska stranka izgubila izbore. Iako je obolio od paralize 1921, nastavio je političku djelatnost te je 1928. izabran za guvernera savezne države New York. Na konvenciji Demokratske stranke 1931. izabran je za predsjedničkog kandidata.
Na izborima 1932. odnosi nadmoćnu pobjedu – samo šest država nije glasalo za njega. Na predsjedničkoj inaguraciji 1933. u martu obećao je New Deal (socijalne mjere u vrijeme duboke ekonomske krize koje su mu donijele veliku popularnost) i izrekao, kasnije čuvenu, rečenicu:
Dopustite da iznesem svoje čvrsto vjerovanje da se trebamo bojati jedino straha samoga.
S New Dealom Roosevelt je pokrenuo kampanju radikalnih mjera za ozdravljenje nacionalne privrede. Kampanja je uključivala masovni program javnih radova (brane, šume, autoceste) koji su finansirani iz saveznog budžeta. Ovi radovi omogućili su zapošljavanje nekoliko miliona ljudi. Uz to reorganiziran je bankovni sistem, uvedeno je osiguranje za nezaposlene i penzija. Također je izmijenio politiku Sjedinjenih Američkih Država prema državama Srednje i Južne Amerike u politiku dobrog susjedstva. Tri godine prije ponovnog izbora za predsjednika SAD, tačnije 1933. godine, sa Sovjetskim Savezom uspostavlja diplomatske odnose. Godine 1940. treći put se kandidirao za predsjednika Sjedinjenih Država, što je to dotada bilo nezabilježeno u američkoj historiji.
Dana 15. marta 1933. pokušan je atentat na Roosevelta, ali hitac iz pištolja koji je ispalio Giuseppe Zangara ubio je Cermaka, gradonačelnika Chicaga. Dana 20. novembra 1934. pred Kongresom se pojavio general-major Smedley D. Butler, koji je upozorio da postoji zavjera protiv Roosevelta. Butler je pod zakletvom izjavio da su osobe iz finansijskog sektora planirale, po uzoru na Vajmarsku republiku i tadašnju Italiju , uvesti fašistički režim u SAD-u. Naveo je imućne porodice DuPont, Morgan, Raskob i Murphy koje su neredima i demonstracijama htjele svrgnuti Roosevelta. Nije moglo biti utvrđeno je li stvarno postojala zavjera i da li pokušaj atentata ima veze s tim.[3]
Dana 14. augusta 1941. Roosevelt i Churchill sastali su se u Placentia Bayu u New Foundlandu (Kanada) i sastavili Atlantsku povelju, koja je sadržavala četiri, takozvana, Rooseveltova pravila koja je iste godine objavio u Povelji o četiri slobode: misli, vjere, od bijede i od straha. Atlanska povelja značila je začetak Ujedinjenih nacija. Sa Churchillom je potpisao i Zakon o zajmu i najmu, kojim je omogućio američku pomoć u borbi protiv sila Osovine.
U novembru 1944. po četvrti put pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Već prilikom susreta na Jalti (u februaru 1945) sa Churchillom i Staljinom vidno je bolestan. Tada ga je pregledao Churchillov ljekar i dao mu manje od šest mjeseci života. Preminuo je 12. aprila 1945. od izljeva krvi u mozak u Warm Springsu u Georgiji. Pokopan je u Washingtonu. Posthumno po njemu je nazvan jedan nosač aviona američke mornarice. Također posthumno, 1948, otkriven mu je spomenik na jednom od londonskih trgova, a to je učinila njegova supruga Eleanor.
Eleanor i Franklin sa svoje prvo dvoje djece, 1908
Roosevelt 1912
Roosevelt kao pomoćnik sekretara mornarice, 1913
Roosevelt' sa svojim prethodnikom Alom Smitom, 1930
Američki naučnici: George Beadle / Charles Draper / John Enders / Donald A. Glaser / Joshua Lederberg / Willard Libby / Linus Pauling / Edward Purcell / Isidor Rabi / Emilio Segrè / William Shockley / Edward Teller / Charles Townes / James Van Allen / Robert Woodward (1960)
Američke žene: Susan Brownmiller / Kathleen Byerly / Alison Cheek / Jill Conway / Betty Ford / Ella Grasso / Carla Hills / Barbara Jordan / Billie Jean King / Susie Sharp / Carol Sutton / Addie Wyatt (1975)