Enkripcija

Enkripcija (engleski: encryption) ili šifriranje je proces u kriptografiji kojim se vrši izmjena podataka tako da se poruka, odnosno informacije, učine nečitljivim za osobe koje ne posjeduju određeno znanje (ključ). Ovaj pojam se najviše koristi u računarstvu, gdje se određeni podaci enkriptuju, i najčešće tako zaštićeni šalju putem e-maila.

Kerckhoffov teorem

Holandski lingvista Auguste Kerckhoff van Nieuwenhof je 1883 razvio teorem o šifrovanju poruka. Prema tom teoremu sigurnost poruke ne smije da ovisi o algoritmu šifriranja nego isključivo o držanju ključa u tajnosti.[1] Sama metoda mora biti poznata da bi se ispitali eventualni nedostaci.

Monoalfabetna supstitucija

Monoalfabetna supstitucija koristi samo jedan alfabet.[1][2] Prva poznata metoda šifriranja na ovaj način datira iz vremena rimskog vojskovođe Julije Cezara, po kojem je i dobila ime, a sastoji se u jednostavnoj supstituciji latiničnih slova poruke pomicanjem za određeni broj mjesta u abecedi.[1] U orginalnoj verziji, pomakom za tri mjesta unazad, šifra FDHVDU otkriva ime vlasnika Caesar.Budući da je u to vrijeme nepismenost među varvarskim narodima koji su napadali Rimsku imperiju bila veoma visoka, ova metoda je davala samo relativnu sigurnost.[1].

Polialfabetna suptitucija

Kod polialfabetne suptitucije koristi se više alfabeta.[3] Prva šifra koja je ovu metodu koristila je bila Vigenereova šifra. Blaise de Vigenere je 1523 objavio ovu šifru koja je u to vrijeme bila bez premca.[1]

Također pogledajte

Reference


Nedovršeni članak Enkripcija koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.