Drinić (Petrovac)

naselje u Petrovcu, Bosna i Hercegovina

Drinić je naseljeno mjesto u općini Petrovac, Bosna i Hercegovina. Na popisu stanovništva 1991. u njemu je živjelo 363 stanovnika.

Drinić
(naselje)
Crkva Sv. Trojice u Driniću
Crkva Sv. Trojice u Driniću
Drinić nalazi se u Bosna i Hercegovina
Drinić
Drinić
Lokacija u Bosni i Hercegovini
Koordinate: 44°29′N 16°30′E / 44.49°N 16.5°E / 44.49; 16.5
Država Bosna i Hercegovina
EntitetRepublika Srpska
OpćinaPetrovac
Stanovništvo (2013)
 • Naseljeno mjesto342
Vremenska zonaCET (UTC+1)
 • Ljeti (DST)CEST (UTC+2)
Pozivni broj(+387) 51
Matični broj217620[1]
Matični broj općine20460
Veb-sajtOpćina Petrovac

Geografija

Drinić se nalazi na istočnom dijelu Petrovačkog polja okruženoj padinama Klekovače, Oštrelja i Srnetice, 8 km pored magistralnog puta Sarajevo-Jajce-Bihać.

Od kada je postao općinski centar u njemu se nalazi niz funkcionalnih i novoizgrađenih objekata uz potpuno novu infrastrukturu. Sve to pokazatelji su da Drinić polako poprima kvalitete jedne varoši.

Jedan mali dio naselja sa 5 stanovnika pripada općini Bosanski Petrovac.

Historija

I ovaj dio Petrovačkog polja bio je naseljen u doba Ilira. U samom graničnom pojasu, nalazi se brdo pod imenom Stražbenica. Ovo brdo je uz samu saobraćajnicu koja spaja Bosanski Petrovac i Petrovac i dominira cijelom dionicom puta. Sa njegovog vrha se lako mogao nazirati i čuvati put. Na vrhu i sada postoje ostaci "gradine", dužine oko 400 m. koja je imala fortifikacijski vojni značaj.[2]

Amaterskim iskopavanjima na Gradini nađeni su jedan srebrni i nekoliko bakarnih rimskih novčića, kompletan bronzani nakit za ukrašavanje ženske kose, nekoliko bronzanih prstenova i narukvica, kopči za toge - fibule, kao i bezbroj keramičkih dijelova razbijenog posuđa. Do vrha Gradine vodi put, u okolini brda je nađena rimska grobnica, pa se zaključuje da su Rimljani na temeljima ilirskog napravili svoje utvrđenje.

Drinić se prvi put spominje 19. oktobra 1448. u dokumentima kaptola u Kninu. U to vrijeme područje je držala plemićka porodica Oršić koja se preselila u okolinu Karlovca u Hrvatskoj.[3]

U toku Drugog svjetskog rata, nakon pohoda partizana u Bosansku Krajinu u ljeto 1942. god. i stvaranja oslobođene teritorije poznate kao Bihaćka republika, centralna bolnica i ranjenici bili su smješteni u Driniću. U septembru 1942. je počela raditi štamparija pa je tako obnovljeno izlaženje lista „Borba“. Štamparija, teška dvije tone, dovučena je iz Glamoča. O događajima iz tog perioda historičar Vladimir Dedijer u svom dnevniku napisao je jedno poglavlje „U Drinićima ispod Klekovače“ za period 30. oktobar-25. novembar 1942.

U Klekovači na lokaciji Jasikovac bila je izgrađena improvizovana bolnica kapaciteta preko 600 postelja, u kojoj su bili uglavnom smješteni tifusari. Tokom Četvrte neprijateljske ofanzive bolnica je avionima bombardovana i prestala je sa radom.

U Driniću je spomenik borcima antifašistima iz Drugog svjetskog rata, zanimljivog izgleda i interesantne umjetničke ideje iz sedamdesetih godina prošloga vijeka. Odmah pored ovog impozantnog zdanja nalazi se i spomen ploča žrtvama fašističkog terora ovoga kraja. Tu je i spomen kuća poginulim iz rata 1992 - 1995.

Stanovništvo

Sastav stanovništva – naselje Drinić
2013.[4]1991.1981.[5]1971.[6]
Osoba342 (100,0%)363 (100,0%)400 (100,0%)517 (100,0%)
Srbi339 (99,12%)362 (99,72%)329 (82,25%)512 (99,03%)
Bosanci2 (0,585%)
Crnogorci1 (0,292%)
Bošnjaci1 (0,275%)11 (0,193%)1
Jugoslaveni68 (17,00%)
Ostali2 (0,500%)1 (0,193%)
Hrvati1 (0,250%)3 (0,580%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Reference

Vanjski linkovi