Baobab

Naziv im potiče iz arapskog jezika, u kojem se biljka naziva bu bibab, što znači "mnogozrna voćka". Ime roda kojem pripadaju baobabi "Adansonia" izvedeno je iz imena francuskog botaničara M. Adansona (1727-1806) koji je veći dio svog naučnog života proveo istražujući ovo neobično stablo ^[1]. Pojedini narodi koji žive u oblastima gdje je baobab čest nazivaju ga i drvo majmunskog hljeba.

Potiče s otoka Madagaskar gdje predstavlja nacionalni simbol. Postoji osam vrsta baobaba od kojih je šest sa Madagaskara. Raširen je po savanama u Africi i Australiji.

Baobab je karakterističan po svom širokim i visokim stablom. U Južnoafričkoj Republici postojao je primjerak obima 47 m ^[2] i prečnika od 15,9 m. Drvo se u međuvremenu rascijepilo na dva dijela tako da je trenutno najveći baobab drugi primjerak iz Južnoafričke Republike obima 34 m i prečnika 9,3 m ^[3].Neki botaničari tvrde da je starost koju može doživeti baobab, nekoliko hiljada godina. Starost primjerka A. digitata poznatog kao Grootboom procijenjena je na najmanje 1275 godina, što ga čini jednim od najstarijih živih skrivenosjemenica ^[4].

Ovo drvo je važno kao stanište za neke vrste ptica koje na njemu prave svoja gnijezda, poput vrste Mottled spinetail (iz reda Čiopa) ^[5] ili nekih vrsta ptica Tkalja ^[6].

Unutar stabla se često skuplja voda te se baobab koristi kao spremnik vode u sušnim područjima. U Africi se lišće i jezgra plodova koristi za prehranu.

U eritrejskom gradu Kerenu nalazi se kapela Sv. Marije uređena unutar stabla baobaba.

• Adansonia digitata
• Adansonia grandidieri
• Adansonia gregorii
• Adansonia madagascariensis
• Adansonia perrieri
• Adansonia rubrostipa
• Adansonia suarezensis
• Adansonia za